Vretenca i Saproksilni kornjaši uz rijeku Dravu

Da interes za očuvanje prirode počinje već od najranije dobi i traje cijeli život, pokazuje nam i odaziv na predavanje održano 17. listopada u Županijskoj palači Varaždinske županije, na kojem su bila prisutna i djeca predškolskog uzrasta, ali i srednjoškolci i njihovi profesori. Predavanje vezano uz vretenca i saproksilne kornjaše, dvije vrlo zanimljive skupine iz svijeta kukaca, napunilo je Skupštinsku dvoranu i, vjerujemo, potaknulo prisutne da postanu svjesniji uloge i značaja ovih vrsta.

Vretenca su primjerice bioindikatori stanja okoliša, njihova prisutnost potvrđuje bogatstvo i očuvanost ekosustava u kojemu žive. Ujedno, nazivi vrsta vretenaca (modra vodendjevojčica, modra kosjenka, velika crnookica, smaragdna crvenka, modri kralj, veliki car, močvarni smaragd, veliki vilenjak, proljetni kraljević i slično) jedni su od najljepših i najslikovitijih hrvatskih naziva vrsta.

Za saproksilne kornjaše važne su stare šume u kojima stabla umiru od starosti, bolesti ili nevremena, jer takva su umiruća stabla dom za mnoge organizme koji ga pomalo razgrađuju, između ostalog i za ličinke saproksilnih kornjaša. Najpoznatiji predstavnik ove skupine je svakako jelenak, najveći kornjaš u našim šumama.

Istraživanja vretenaca i saproksilnih kornjaša na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji bila su aktivnost Javne ustanove Priroda Varaždinske županije u sklopu Interreg projekta Riverside, za čiju su provedbu angažirani istraživači iz strukovne udruge Hyla. Radi se o prvim detaljnijim istraživanjima ovih vrsta u Varaždinskoj županiji, a dobiveni nalazi ukazuju na još uvijek veliku bioraznolikost područja uz Dravu u Varaždinskoj županiji.

U šumama uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji zabilježeno je 158 vrsta kornjaša, od čega je 100 vrsta saproksilno. Značajni su nalazi vrsta s Dodatka II Direktive o staništima, odnosno Natura 2000 vrste Lucanus cervus, Cerambyx cerdo i Cucujus cinnaberinus, pri čemu je grimizna plosnatica (Cucujus cinnaberinus) po prvi puta zabilježena na ovom području. Tijekom istraživanja faune vretenaca zabilježeno je ukupno 38 vrsta, od kojih se 10 nalazi u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske, a dvije su vrste po prvi put pronađene na ovome području – primorska vodendjevojčica (Coenagrion scitulum) i modra kosjenka (Cercion lindenii). Značajan je i nalaz močvarnog strijelca (Sympetrum depressiuscilum) za kojega postoji vrlo mali broj nalaza na području Hrvatske.

Na temelju dobivenih podataka tiskane su i publikacije, čiji je cilj da doprinesu boljem poznavanju ovih specifičnih vrsta iz svijeta kukaca te podignu razinu svijesti o važnosti njihova očuvanja.

Skip to content