Mačkova (Velika) spilja

Kategorija zaštite: spomenik prirode – paleontološki

Godina proglašenja zaštite: 1966. godine

Akt o proglašenju zaštite: Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br. 163/6-1965.

Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 166

Grad/općina: općina Klenovnik

Opis položaja: oko 10 km sjeverno od Ivanca, na istočnoj strani doline Velika Sutinska koja presjeca trup Ravne gore i kojom teče potok Žarovnica, na 428 m apsolutne nadmorske visine. Spilja je okružena šumom, a do nje vodi planinarska staza.

Površina zaštićenog područja: pojedinačni objekt

Natura 2000 područje: HR2000369 Vršni dio Ravne gore (POVS)

Osnovne značajke:

Mačkova spilja (Velika pećina kod Goranca) je važno predpovijesno i paleontološko nalazište Hrvatske i ovog dijela Europe. Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđene su 12 metara duboke kvartarne taložine ispunjene bogatim paleontološkim i paleolitskim nalazima, te otkriveni ostaci čak 138 vrsta i podvrsta najrazličitijih životinja. Najbrojniji su ostaci pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Spilja je formirana u gornjo-trijaskim vapnencima, ima dvije dvorane spojene uskim prolazom (pva, veća, duga je 18 a široka 14 m, dok je druga dužine 8 m, a širine 10 m). Visina joj varira od 3 m  u ulaznom dijelu,  do svega 1,30 m u unutrašnjosti.

Spilja je služila kao prebivalište tijekom pleistocena i ranog holocena, na što upućuju otkrića kamenih i koštanih rukotvorina, kao i važno otkriće frontalne kosti neandertalskog pračovjeka.

Spilja predstavlja i važno tipsko nalazište podzemne faune, jer su iz nje opisane dvije podvrste: kopneni jednakonožni kopneni račić Androniscus dentiger croaticus i kornjaš hrvatski špiljski trčak Laemostenus schreibersi croaticus. Ove podvrste proširene su samo u SZ Hrvatskoj i predstavljaju endeme ovog područja.

Povijesni podaci:

Postanak spilje predisponirali su tektonski pokreti koji su uzrokovali ispucanost i zdrobljenost trijaskih dolomitičnih vapnenaca, što je olakšalo erozivno i korozivno djelovanje vode te nastanak podzemnih dvorana.

Postojanje spilje je poznato već od početka 20.-tog stoljeća, a lokalitet su istraživali mnogi znanstvenici (D. Hirc, A. Langhoffer, J. Klemenc, B. Sari, te Stjepan Vuković). Sustavna znanstvena istraživanja počela su se provoditi od 1957. godine pod vodstvom Mirka Maleza.

Skip to content