Mačkova (Velika) spilja

Kategorija zaštite: spomenik prirode – paleontološki

Godina proglašenja zaštite: 1966. godine

Akt o proglašenju zaštite: Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br. 163/6-1965.

Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 166

Grad/općina: općina Klenovnik

Opis položaja: oko 10 km sjeverno od Ivanca, na istočnoj strani doline Velika Sutinska koja presjeca trup Ravne gore i kojom teče potok Žarovnica, na 428 m apsolutne nadmorske visine. Spilja je okružena šumom, a do nje vodi planinarska staza.

Površina zaštićenog područja: pojedinačni objekt

Natura 2000 područje: HR2000369 Vršni dio Ravne gore (POVS)

Osnovne značajke:

Mačkova špilja (Velika pećina kod Goranca, Dupljanska pećina i Pelenjska špilja) važno je pretpovijesno i paleontološko nalazište Hrvatske i ovog dijela Europe.

Sastoji se od dvije dvorane ukupne duljine od 25 metara, koje su spojene niskim prolazom. Visina joj varira od 3 m u ulaznom dijelu, do svega 1,30 m u unutrašnjosti prve dvorane, dok je visina druge dvorane preko 4 m.

Pokusnim iskopavanjima 1948. utvrđeno je da je Mačkova pećina perspektivno kvartarno, paleontološko i paleolitičko nalazište. Sustavna iskopavanja trajala su od 1957. do 1970. godine, u okviru programa rada Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU (tada JAZU). Dosadašnjim istraživanjima otkrivene su naslage debljine 12 metara, bogate paleontološkim i paleolitičkim nalazima, uključujući ostatke 67 vrsta sisavaca i ptica, od čega su najbrojniji ostatci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). Špilja je služila kao prebivalište ljudi tijekom pleistocena i ranog holocena na što upućuju pronađeni ostatci kamenih i koštanih rukotvorina.

Mačkova pećina nalazi se unutar područja ekološke mreže Vršni dio Ravne gore te ujedno predstavlja ciljni stanišni tip „Špilje i jame zatvorene za javnost“.

Navedeni stanišni tip odnosi se na dijelove prirode koji zahtijevaju posebne mjere za očuvanje, odnosno špilje i jame koje nastanjuju vrlo specijalizirane ili endemične vrste prilagođene posebnim uvjetima života u podzemlju, kao i objekte koji su ključni za očuvanje vrsta s Dodatka II. EU Direktive o staništima (npr. šišmiši i vodozemci).

Mačkova pećina predstavlja važno tipsko nalazište podzemne faune, jer su iz nje opisane dvije podvrste: jednakonožni kopneni račić (Androniscus dentiger croaticus) i kornjaš hrvatski špiljski trčak (Laemostenus schreibersi croaticus). Navedene podvrste zabilježene su samo u SZ Hrvatskoj i predstavljaju endeme ovog područja.

Povijesni podaci:

Postanak spilje predisponirali su tektonski pokreti koji su uzrokovali ispucanost i zdrobljenost trijaskih dolomitičnih vapnenaca, što je olakšalo erozivno i korozivno djelovanje vode te nastanak podzemnih dvorana.

Postojanje spilje je poznato već od početka 20.-tog stoljeća, a lokalitet su istraživali mnogi znanstvenici (D. Hirc, A. Langhoffer, J. Klemenc, B. Sari, te Stjepan Vuković). Sustavna znanstvena istraživanja počela su se provoditi od 1957. godine pod vodstvom Mirka Maleza.

Skip to content