Mačkova (Velika) spilja

Kategorija zaštite: spomenik prirode – paleontološki

Godina proglašenja zaštite: 1966. godine

Akt o proglašenju zaštite: Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br. 163/6-1965.

Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 166

Grad/općina: općina Klenovnik

Opis položaja: oko 10 km sjeverno od Ivanca, na istočnoj strani doline Velika Sutinska koja presjeca trup Ravne gore i kojom teče potok Žarovnica, na 428 m apsolutne nadmorske visine. Spilja je okružena šumom, a do nje vodi planinarska staza.

Površina zaštićenog područja: pojedinačni objekt

Natura 2000 područje: HR2000369 Vršni dio Ravne gore (POVS)

Osnovne značajke:

Mačkova spilja (Velika pećina kod Goranca) je važno predpovijesno i paleontološko nalazište Hrvatske i ovog dijela Europe. Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđene su 12 metara duboke kvartarne taložine ispunjene bogatim paleontološkim i paleolitskim nalazima, te otkriveni ostaci čak 138 vrsta i podvrsta najrazličitijih životinja. Najbrojniji su ostaci pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Spilja je formirana u gornjo-trijaskim vapnencima, ima dvije dvorane spojene uskim prolazom (pva, veća, duga je 18 a široka 14 m, dok je druga dužine 8 m, a širine 10 m). Visina joj varira od 3 m u ulaznom dijelu, do svega 1,30 m u unutrašnjosti.

Spilja je služila kao prebivalište tijekom pleistocena i ranog holocena, na što upućuju otkrića kamenih i koštanih rukotvorina, kao i važno otkriće frontalne kosti neandertalskog pračovjeka.

Spilja predstavlja i važno tipsko nalazište podzemne faune, jer su iz nje opisane dvije podvrste: kopneni jednakonožni kopneni račić Androniscus dentiger croaticus i kornjaš hrvatski špiljski trčak Laemostenus schreibersi croaticus. Ove podvrste proširene su samo u SZ Hrvatskoj i predstavljaju endeme ovog područja.

Povijesni podaci:

Postanak spilje predisponirali su tektonski pokreti koji su uzrokovali ispucanost i zdrobljenost trijaskih dolomitičnih vapnenaca, što je olakšalo erozivno i korozivno djelovanje vode te nastanak podzemnih dvorana.

Postojanje spilje je poznato već od početka 20.-tog stoljeća, a lokalitet su istraživali mnogi znanstvenici (D. Hirc, A. Langhoffer, J. Klemenc, B. Sari, te Stjepan Vuković). Sustavna znanstvena istraživanja počela su se provoditi od 1957. godine pod vodstvom Mirka Maleza.