Regionalni park Mura – Drava

Kategorija zaštite: regionalni park

Godina proglašenja zaštite: 2011. godina

Akt o proglašenju zaštite: Uredba o proglašenju regionalnog parka Mura-Drava (Narodne novine, 22/2011)

Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 466

Županije: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija

Grad/općina: grad Varaždin, općina Cestica, općina Petrijanec, općina Sračinec, općina Trnovec Bartolovečki, općina Martijanec, općina Sveti Đurđ, općina Mali Bukovec, općina Veliki Bukovec (u Varaždinskoj županiji)

Opis položaja: područje uz rijeke Muru i Dravu

Površina zaštićenog područja: 87.680,52 ha (ukupno), 9.794,61 ha (u Varaždinskoj županiji)

Natura 2000 područje: u Varaždinskoj županiji HR1000013 Dravske akumulacije (POP), HR1000014 Gornji tok Drave (POP), HR2001307 Drava akumulacije (POVS), HR5000014 Gornji tok Drave – od Donje Dubrave do Terezinog polja (POVS)

Osnovne značajke:

Rijeke Muru i Dravu karakterizira visoka razina krajobrazne i biološke raznolikosti te one predstavljaju jedan od posljednjih doprirodnih tokova nizinskih rijeka u srednjoj Europi. Posebno su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri kao i strme odronjene obale u kojima gnijezde strogo zaštićene vrste.

Na području ovih rijeka zabilježeno je oko 300 različitih vrsti vaskularne flore, te 19 vrsta sisavaca. Unatoč ljudskom djelovanju prostor regionalnog parka može se pohvaliti izuzetno bogatom ornitofaunom (zabilježeno je čak 200 vrsta ptica uz Dravu u Varaždinskoj županiji), dok prema broju zabilježenih ribljih vrsta rijeka Drava predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj.

Povijesni podaci:

Hidrotehnički radovi tijekom protekla tri stoljeća znatno su izmijenili i skratili tok rijeka Mure i Drave, a njihova poplavna područja ograničili nasipima. Na rijeci Dravi uzvodno od Donje Dubrave izgrađene su 23 hidroelektrane. Od tog broja, tri hidroelektrane s akumulacijama nalaze se jednim dijelom i u Varaždinskoj županiji . Osim poplavljivanja prostora riječnog toka i okolnih šuma akumulacijskim jezerima, utjecaji hidroelektrana očituju se i kroz promjene vodostaja, smanjene količine riječnih sedimenata, te produbljivanje riječnog korita.