Znate li da Dan planeta Zemlje ove godine slavi svoj 50. rođendan? Naime, ovaj je događaj prvi put obilježen još davne 1970. godine, kada su znanstvenici sa sveučilišta u Standfordu u Kaliforniji (SAD) organizirali akciju zaštite okoliša u kojoj je sudjelovalo čak 10.000 škola i 2.000 znanstvenika iz SAD-a. Bio je to prvi veliki protest protiv neograničenog iskorištavanja zemljinih resursa radi što većeg profita i što bržeg gospodarskog rasta, ujedno i velika akcija podizanja svijesti američkih građana o potrebi očuvanja okoliša. Obilježavanje Dana planeta Zemlje ponovno je aktualizirano 1990. godine na međunarodnoj razini, sve do 2009. godine kada Ujedinjeni narodi na Konferenciji u Rio de Janeiru proglašavaju 22. travanj „Međunarodnim danom majke Zemlje“.

Na ovogodišnji Dan planeta Zemlje čovječanstvo je (između ostalog) suočeno s dvije uistinu velike krize: jedna se odnosi na pandemiju uzrokovanu virusom COVID 19, dok se druga odnosi na klimatske promjene. Za jednu i drugu krizu potrebno je zajedničko i jedinstveno djelovanje svih ljudi, jer kriza se jedino tako može uspješno prevladati. Zbog ogromnog izazova, ali i ogromnih mogućnosti djelovanja na klimatske promjene, pitanje klimatskih akcija (odnosno našeg zajedničkog djelovanja u cilju ublažavanja klimatskih promjena), izdvojeno je kao goruća tema za ovu 50. obljetnicu. Jer klimatske promjene predstavljaju najveći izazov za budućnost čovječanstva i očuvanje povoljnih uvjeta za život na ovom našem planetu.

Iako nas je virus COVID 19 prisilio da na ovu obljetnicu zadržimo distancu, ne može nas prisiliti da šutimo. Možda smo odvojeni, ali snagom digitalnih medija možemo biti povezani više nego ikad. Stoga će se ova obljetnica diljem svijeta obilježavati digitalno, putem različitih aplikacija, webinara i digitalnih kampanja (više na:  https://www.earthday.org/earth-day-2020/). Međutim, kao i svake godine, cilj obilježavanja ostaje isti: mobilizirati čovječanstvo da poduzme značajne akcije, kako bi se konačno nešto uistinu promijenilo. Jer vrijeme je za promijene!

Posljedice klimatskih promjena očituju se u svim dijelovima svijeta: polarne ledene ploče se tope, a razina mora polako raste. Sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih pojava, intenzivnih toplinskih valova i suša, kao i velikih kiša. Promjene se događaju brzo, a biljne i životinjske vrste teško se prilagođavaju. Teško se prilagođava i čovjek. Ukoliko prosječne temperature na svjetskoj razini ostanu i dalje nekontrolirano rasti, mnoge biljke i životinje biti će izložene povećanom riziku od izumiranja.

A što svatko od nas može učiniti? Kakav je naš odnos prema prirodi? Koliko mi kao pojedinci stvaramo pritisak i trošimo ovaj planet te koliko taj pritisak prelazi granice održivosti? Koliko je svakome od nas, pojedinačno, potrebno površine planeta Zemlje da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili odlaganju otpada? Drugim riječima, koliki je naš vlastiti ekološki otisak? Međunarodna istraživačka organizacija Global Footprint Network (GFN), koja mjeri učinke ekološkog otiska kojeg ljudi ostavljaju na Zemlji, izračunala je da koristimo resurse kao da živimo na 1,75 planeta, a ne na jednom.

Biti ekološki osviješten ne mora biti tako teško. Jer postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a koje pomažu u očuvanju našeg planeta Zemlje. Ukoliko želite, možete istražiti što je to ekološki otisak i izračunati svoj koristeći poveznicu https://www.earthday.org/foodprints-calculators/. Postanite svjesniji načina na koji svatko od nas, kao pojedinac, može smanjiti svoj ekološki otisak, te time pridonjeti očuvanju nešeg jedinog doma – planeta Zemlje. O tome ovisi budućnost našeg planeta i naša budućnost.