Travanj – Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture

Obilježavanje mjeseca krajobrazne arhitekture započelo je 2006. godine, kada je Međunarodna federacija krajobraznih arhitekata – IFLA (International Federation of Landscape Architects) proglasila mjesec travanj svjetskim mjesecom krajobrazne arhitekture. U određenim oblicima, krajobrazna arhitektura postoji od kada postoji i čovječanstvo, međutim suvremena profesija kakvu danas poznajemo razvija se od sredine 19. stoljeća, kada je stručnom titulom ‘krajobrazni arhitekt’ prvi puta proglašen Frederick Law Olmsted – projektant Central Parka u New Yorku. Riječ je o interdisciplinarnoj struci koja (između ostalog) obuhvaća zaštitu i očuvanje krajobraza kao prirodnog i kulturnog naslijeđa te zaštitu i obnovu povijesnih perivoja, a što je usko povezano i sa zaštitom prirode odnosno zaštićenim spomenicima parkovne arhitekture.

Uz mnoštvo javnih gradskih parkova, šetališta, uličnih drvoreda, lječilišnih perivoja te perivoja dvoraca i kurija, područje Varaždinske županije ima bogatu tradiciju perivojne kulture. Jedan dio tog bogatog parkovnog nasljeđa zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, kojih u Varaždinskoj županiji ima čak 17. Najznačajniji i površinom najveći spomenik parkovne arhitekture je Arboretum Opeka u Marčanu, koji je ujedno i najstariji zaštićeni spomenik parkovne arhitekture te najstarije zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj.

Pojmovi park, vrt i perivoj u smislu ambijentalnih prostora upotrebljavaju se kao sinonimi, ali istodobno imaju različita značenja. Vrtom se obično naziva prostor usko vezan uz objekt (dvorac, vilu, palaču, kuriju), koji ga uljepšava i upotpunjuje. Park je obično mnogo prostraniji od vrta i pokriven je (djelomično ili potpuno) visokom vegetacijom te osim estetske ima krajobraznu, ekološku, a ponekad i izrazito botaničku važnost. Značenje pojma perivoj je negdje između vrta i parka, to je visokokultivirani zeleni prostor koji je većem broju ljudi služio i kao mjesto društvenih zbivanja (izvor: M.Obad Šćitaroci, Hrvatska parkovna baština: zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb, 1992).

Skip to content