Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa obilježava se 2. veljače svake godine, u svim državama svijeta. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo 170 zemalja, među kojima je i Republika Hrvatska. Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara i močvarnih odn. vlažnih staništa, koja su danas najugroženiji ekološki sustavi u svijetu.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja vezana je uz biološku raznolikost, budući da su vlažna staništa središta biološke raznolikosti i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Procjenjuje se da u močvarnim ekosistemima živi čak 40% svih vrsta biljaka i životinja! Među njima su i ptice močvarice, red ptica koje su svojim načinom života usko vezane uz vodu, odnosno močvarna i vlažna područja. Građom tijela prilagođene su kretanju, hranjenju i razmnožavanju u močvarnom raslinju, na vodi  ili u njenoj blizini. U toj skupini možemo pronaći ptice najrazličitijih veličina, od onih najmanjih (poput prutki koje su tek veličine vrapca), pa sve do onih najvećih (od kojih su najpoznatije rode, čaplje i labudovi).

Zbog nestajanja i pogoršanja kvalitete močvarnih i vlažnih staništa, ptice močvarice su danas najugroženija skupina ptica Hrvatske. Područje Hrvatske mnogim močvaricama pruža idealne uvjete za život i razmnožavanje. Međutim, zbog svog geografskog položaja Hrvatska je još puno važnija u ulozi tranzitnog područja prilikom proljetne i jesenske seobe ptica, pri čemu mnoge vrste koriste naša močvarna staništa za odmor i pronalazak hrane tijekom iscrpljujućeg puta s ili prema gnjezdilištima. U tom smislu veliki značaj imaju i dijelovi starog korita rijeke Drave, kao i dijelovi akumulacijskih jezera na rijeci Dravi u Varaždinskoj županiji.

Više informacija o svjetskom danu močvarnih staništa možete potražiti na  https://www.worldwetlandsday.org/home.