Prije punih 12 godina, 10. veljače 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava, čime je u Republici Hrvatskoj proglašeno i prvo zaštićeno područje u toj kategoriji. Ovaj prvi proglašeni regionalni park površine je preko 87.000 ha, a proteže se kroz 5 hrvatskih županija.

Bio je to početak rada na zaštiti prirodnih vrijednosti slivova rijeka Mure i Drave, a uslijedile su aktivnosti zaštite i na međunarodnoj razini. Naime, već 2012. godine UNESCO je proglasio hrvatsko-mađarski Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, a 2013. godine ovo je područje postalo i sastavnim dijelom ekološke mreže Natura 2000. I konačno, krajem 2021. godine UNESCO je proglasio i prvi Petodržavni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je ujedinio sve već postojeće Rezervate biosfere na području Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije. Time je rijeka Drava u Varaždinskoj županiji postala dijelom najvećeg zaštićenog riječnog područja u Europi. Zaštita slivova rijeka Mure, Drave i Dunava potaknula je suradnju institucija koje upravljaju tim područjima i na međunarodnoj razini, stoga je u proteklom razdoblju zajednički proveden i veći broj projekata financiranih iz fondova Europske unije, a samo neki od njih su Tri rijeke=Jedan cilj, Drava Life, coppMDD, Riverside, LifelineMDD.

Povodom 12. rođendana Regionalnog parka, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Posjetiteljskom centru „Podravlje“ u Osijeku zajednički su predstavile svoje dosadašnje aktivnosti. Među njima je bila i Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, koja je tom prilikom predstavila provedena istraživanja vrsta, akcije očuvanja vrsta i staništa, postavljene informativno-edukativne sadržaje, tiskane informativno-edukativne materijale, ali i materijale vezane uz uspostavu programa tzv. „Škole uz rijeku“ u Varaždinskoj županiji.

U upravljanju Regionalnim parkom prisutno je sve više izazova, o čemu je u Osijeku također bilo riječi. Utjecaj čovjeka na prirodu je velik, vrlo često i negativan. Prisutnost nelegalne gradnje i nelegalnog odlaganja otpada, zagađenja vode, tla i zraka, utjecaj pesticida, ponekad i neregulirana sječa šuma i vodno-gospodarski zahvati uređenja vodotoka, samo su neki od njih. Negativnim djelovanjem čovjeka na prirodna staništa smanjuje se i bogatstvo vrsta flore i faune, mnoge su vrste gotovo nestale ili su se njihove populacije znatno smanjile.

U cilju budućeg učinkovitog upravljanja područjem Regionalnog parka Mura-Drava, javne ustanove zajednički izrađuju i Plan upravljanja. Ovaj plan izrađuje se uz tzv. participativni pristup, u suradnji s dionicima, odnosno uz pokušaj uključivanja u njegovu izradu svih onih koji su svojim radom, djelovanjem ili životom vezani uz područja rijeka Mure i Drave. Jer u konačnici, zaštita prirode i prirodnih vrijednosti nekog područja nije i ne smije biti obaveza samo malobrojnih ustanova ili udruga vezanih uz zaštitu prirode, već obaveza i dužnost svakog pojedinca.

• 
• 
• 
• 
•