Iako proljeće kalendarski počinje tek krajem ožujka, prvi se cvjetovi pojavljuju puno ranije, ponekad već u siječnju. Za prve biljke koje cvjetaju nakon zime udomaćio se naziv „proljetnice“, a on se odnosi na biljke cvjetnice koje cvatu prije proljeća ili tijekom proljeća.  Proljetnice su iznimno važne u ekosustavu jer svojim peludom i nektarom prehranjuju kukce, najčešće različite vrste leptira i pčela tek izišle iz svojih skrovišta, dajući im mogućnost preživljavanja do pojave cvjetova ostalih biljaka.

Svima su poznate proljetnice poput visibaba, jaglaca, drijemovca, kukurjeka, jetrenke, pasjeg zuba, ljubičica, šumarica ili plućnjaka. Na njih nailazimo u prirodi na različitim tipovima listopadnih šumskih ili travnjačkih staništa, kao i po parkovima, dvorištima i vrtovima kuća – obzirom da se pojedine vrste sade i kao ukrasne biljke. Međutim, manje su poznate proljetnice na koje u prirodi ne možemo naići tako često, poput kockavice, crnkaste sase ili rane ozimice.

Rana ozimica (Eranthis hiemalis (L.) Salisb.) je relativno rijetka vrsta i tercijarni je relikt (ostatak bogate termofilne flore iz doba tercijara, koja je uspjela preživjeti do danas zahvaljujući brojnim prilagodama). Jedna je od prvih biljaka koja procvjeta početkom godine, pa se njezini cvjetovi često žute na snježnom pokrivaču. Listove će razviti tek nakon što završi s cvatnjom, no ni oni neće dugo trajati. Može se pronaći u mješovitim hrastovo-grabovim i čistim grabovim šikarama i šumama i danas je gotovo ugrožena vrsta.

Kockavica (Fritillaria meleagris L.) je proljetnica purpurnih cvjetova sa svjetlijim i tamnijim šarama koje tvore uzorak šahovnice, po čemu je i dobila svoj hrvatski naziv. Budući da se nalazi u Crvenoj knjizi kao osjetljiva vrsta (VU), ona je strogo zaštićena. Glavni je uzrok njezine ugroženosti gubitak staništa (vlažnih travnjaka na kojima raste) uslijed izravnog negativnog čovjekovog djelovanja (melioracija, urbanizacija, pretvaranje livada u oranice ili građevinsko zemljište).

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam.)  je zeljasta trajnica gotovo potpuno obrasla gustim bijelim dlakama, koja ima izrazito viseći cvijet tamnoljubičaste boje. Prizemni se listovi pojavljuju tek nakon cvatnje, baršunasto su dlakavi i tvore rozetu. Vrsta je kritično ugrožena, a glavni uzroci ugroženosti su skupljanje i iskapanje njezinih podanaka radi presađivanja u vrtove, kao i zaraštanje travnjaka. Jedni od rijetkih lokaliteta na kojima raste nalaze se i u Varaždinskoj županiji.

Vrste proljetnica kojima prijeti izumiranje zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i navedene su u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu. Za razliku od malobrojnih proljetnica koje su strogo zaštićene, brojnije su one proljetnice koje su navedene u Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17). Ovaj pravilnik regulira njihovo komercijalno sakupljanje, ali definira i sakupljanje za osobne potrebe. U svakom slučaju mnogo je bolje uživati u cvatnji proljetnica u prirodi, kako prekomjernim ubiranjem ne bismo utjecali na njihovu brojnost.