S ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti pčela kao oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju, 20. svibnja svake godine obilježava se kao Svjetski dan pčela.
Ovogodišnja tema koja glasi “Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve hranile” potaknula nas je da ovu objavu posvetimo solitarnim pčelama i njihovoj ulozi u ekosustavu.

Znate li što su solitarne pčele i zašto su nam izuzetno važne? To su pčele koje ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju radilice niti maticu, nego sve rade same. Stoga ih zovemo i samicama, solitarnim ili pčelama zidaricama, jer svoja gnijezda pregrađuju i zatvaraju blatom. Miroljubive su, imaju žalac, ali vrlo rijetko ubadaju. Ne proizvode med. Često ih zovemo i “pčelama voćnjaka”, jer se pojavljuju već u rano proljeće i imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka, osobito rano cvatućih vrsta (badem, kruška, jabuka, višnja, trešnja, šljiva). Tijelo im je prekriveno gustim dlakama kojima skupljaju pelud, prenoseći ga s cvijeta na cvijet.

Solitarne pčele iznimno su važne za naš ekosustav jer lete i pri nižim temperaturama od pčela medarica, a istraživanja su pokazala da je učinak jedne solitarne pčele jednak učinku 120 pčela medarica. One nisu u kompeticiji s pčelama medaricama i bumbarima, već se njihovim zajedničkim radom povećava broj zametnutih plodova u voćnjacima.

Oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosustava, jer gotovo 90 % poznatih divljih cvjetnih biljnih vrsta te 75 % najvažnijih poljoprivrednih kultura u potpunosti ili djelomično ovisi o oprašivanju životinja. Naš život bez oprašivača izgledao bi posve drugačije, stoga su svi napori u zaštiti oprašivača od neprocjenjive važnosti i značaja.