Posjet spilji Vindija
U petak, 20. svibnja, u spilji Vindija okupio se velik broj znanstvenika arheologa, paleontologa, geologa i antropologa, s ciljem procjene stanja ovog vrijednog zaštićenog prirodnog i kulturnog dobra te definiranja aktivnosti potrebnih za njezino očuvanje. Bili su to predstavnici Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Ministarstva kulture i medija, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za antropologiju, Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao i Gradskog muzeja u Varaždinu. Rasprava koja se vodila bila je vezana uz teme oštećivanja lokaliteta, stanja arheoloških profila, budućih istraživanja, popravka postojeće ograde, ali i planiranja novih rješenja za zaštitu i očuvanje lokaliteta.
Povod za ovo okupljanje ponovno je izrada jednog od pet planova upravljanja koje izrađuje JU PRIRODA Varaždinske županije, a to je Plan upravljanja područjem ekološke mreže Vršni dio Ravne gore i spomenicima prirode Mačkova pećina i Vindija (PU 051). U sklopu predmetnog plana predvidjet će se i aktivnosti vezane uz zaštitu, očuvanje, uređenje i prezentaciju spomenika prirode – paleontoloških Spilje Vindija i Mačkove špilje.
Spilja Vindija (Vindrija, Križnjakova jama, Lavska jama) spada u najznačajnija paleontološka i arheološka nalazišta Hrvatske, a s obzirom na značaj i količinu nalaza pripada joj istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima. Glavni zaštitni profil koji se nalazi na samom ulazu u spilju predstavlja veliku vrijednost zbog sačuvanog slijeda pleistocenskih sedimenata, što je u Hrvatskoj, a i u Europi, rijetkost. Spilja Vindija formirana je različitim geološkim procesima u stijenama taloženim u Panonskom moru (Paratethys) prije oko 15 milijuna godina. Spiljske naslage taložile su se zadnjih gotovo 400 000 godina, tijekom pleistocenske i holocenske epohe najmlađeg geološkog perioda kvartara. Od velike je važnosti pronaći djelotvorni način i sredstva za očuvanje i zaštitu ovog vrijednog lokaliteta.