Spilja Vindija
Kategorija zaštite: spomenik prirode – paleontološki
Godina proglašenja zaštite: 1964. godine
Akt o proglašenju zaštite: Rješenje Zavoda za zaštitu prirode br. 98/9-1964.
Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 130
Grad/općina: općina Donja Voća
Opis položaja: oko 20 km zapadno od Varaždina, 10-ak km sjeverozapadno od Ivanca, 2 km zapadno od naselja Donja Voća, na Križnjakovom vrhu (275 m) u istočnom dijelu Ravne gore. Do spilje se dolazi kroz duboku usku dolinu potoka Šokot, te kratkim usponom uz sjeveroistočnu padinu.
Površina zaštićenog područja: 1,14 ha
Natura 2000 područje: HR2000369 Vršni dio Ravne gore (POVS)
Osnovne značajke:
Špilja Vindija (Vindrija, Križnjakova jama, Lavska jama) spada među najznačajnija arheološka i paleontološka nalazišta Hrvatske, a obzirom na važnost i količinu nalaza pripada joj istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima.
Vindiju je moguće smatrati i polušpiljom s obzirom na to da je svedena na veliku dvoranu duljine 50 m, najveće širine 28 m, a visine i preko 20 m. Glavni zaštitni profil koji se nalazi na samom ulazu u spilju predstavlja veliku vrijednost zbog sačuvanog slijeda pleistocenskih sedimenata, što je u Hrvatskoj, a i u Europi rijetkost.
Fosilni ostaci ljudi i brojnih životinja, zajedno s više tisuća kamenih i koštanih rukotvorina, određuju Vindiju kao jedno od najznačajnijih europskih paleontoloških, paleoantropoloških, ali i paleolitičkih nalazišta.
Brojni fosilni ostatci neandertalaca iz Vindije prikazuju evolucijski razvoj prema suvremenom čovjeku. Zanimljivo je da se vindijski neandertalci po određenim anatomskim karakteristikama razlikuju od tzv. klasičnih neandertalaca (primjerice onih iz Krapine) jer pokazuju moderna obilježja. Ta je činjenica upućivala na mogućnost razvoja kasnih neandertalaca u anatomski moderne ljude, a potkraj 1980-ih odigrala je važnu ulogu u razvoju asimilacijskog modela evolucije modernih ljudi.
Upravo Istraživanjima fosilnih kostiju neandertalaca iz Vindije, utvrđeno je da u genomu suvremenog čovjeka ima neandertalskih gena, što potvrđuje da su se neandertalci uspješno miješali sa modernim ljudima.
Povijesni podaci:
Spilja Vindija je formirana različitim geološkim procesima u stijenama taloženim u Panonskom moru (Paratethys) prije oko 15 milijuna godina. Spiljske naslage taložile su se zadnjih gotovo 400 000 godina, tijekom pleistocenske i holocenske epohe najmlađeg geološkog perioda kvartara.
Tragovi rezanja na pronađenim kostima životinja svjedoče da su ljudi Vindiju posjećivali (ili povremeno u njoj boravili) od srednjeg paleolitika pa sve do srednjeg vijeka.
Prve zabilješke o Vindiji potječu od Ivana Kukuljevića-Sakcinskog (1873.), Dragutina Gorjanovića-Krambergera (1904.) i Dragutina Hirca (1905.). Stjepan Vuković je 1928. godine prvi pronašao rukotvorine i ostatke životinja te započeo iskopavanja nastavljajući ih uz prekide do 1967. godine. Opsežna istraživanja i iskopavanja od 1974. do 1987. godine proveo je Mirko Malez sa suradnicima.
