Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Kategorija zaštite: UNESCO MAB TBR rezervat biosfere

Godina proglašenja zaštite: 2012. godine

Tijelo proglašenja zaštite: Međunarodno koordinacijsko vijeće UNESCO-vog Programa „Čovjek i biosfera (Man and Biosphere – MAB)“

Države: Hrvatska i Mađarska (planira se uključivanje još tri države – Austrije, Slovenije i Srbije)

Županije: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska županija i Vukovarsko-srijemska

Grad/općina: grad Varaždin, općina Cestica, općina Petrijanec, općina Sračinec, općina Trnovec Bartolovečki, općina Martijanec, općina Sveti Đurđ, općina Mali Bukovec, općina Veliki Bukovec (u Varaždinskoj županiji)

Opis položaja: Prostor uz rijeke Muru i Dravu (zaštićen i u sklopu regionalnog parka Mura-Drava), rijeku Dunav te park prirode Kopački rit

Površina zaštićenog područja: 631.603,00 ha (ukupno na području Hrvatske i Mađarske), 9.794,61 ha (u Varaždinskoj županiji)

Natura 2000 područje: DA, u Varaždinskoj županiji HR1000013 Dravske akumulacije (POP), HR1000014 Gornji tok Drave (POP), HR2001307 Drava akumulacije (POVS), HR5000014 Gornji tok Drave – od Donje Dubrave do Terezinog polja (POVS)

Osnovne značajke:

Političke granice između država često presjecaju ekološke sustave, zbog čega isti ekološki sustavi mogu u različitim državama biti predmet različitih praksi upravljanja i korištenja. Stoga prekogranični rezervati biosfere predstavljaju sredstvo za zajedničko upravljanje takvim područjima. Uspostavljanjem prekograničnih rezervata biosfere države iskazuju službenu potvrdu volje za suradnjom na upravljanju ekološkim sustavima koje dijele, a UNESCO kao institucija UN-a potvrđuje ovu političku volju na međunarodnoj razini.

Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:

  • zaštitna funkcija – doprinjeti očuvanju krajobraza, te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa;
  • razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;
  • logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja.

Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:

  • područje jezgre (core area) koje je zakonom zaštićeno i sadrži ekološki najvrjednija područja te je namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja;
  • utjecajno područje (buffer zona) koje okružuje područje jezgre, štiti jezgru od nepovoljnih utjecaja te se u tom području mogu odvijati samo aktivnosti koje su usklađene s ciljevima zaštite (npr. održivi turizam, poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite);
  • prijelazno područje (transition area) koje čine pretežno naseljena područja u kojima se provode edukacijske aktivnosti i promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.

Povijesni podaci:

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je još 1971. godine pokrenula Program „Čovjek i biosfera (Man and Biosphere – MAB)“, kao međuvladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja bioraznolikosti i razvojnih potreba lokalne zajednice. U sklopu tog Programa je 1974. godine započela uspostava svjetske mreže područja koja predstavljaju glavne ekološke sustave na Zemlji unutar kojih se štiti genetska raznolikost, provode istraživanja ekoloških sustava, te praćenje njihova stanja i edukacija. Pojedina područja ove mreže nazvana su rezervatima biosfere.

Hrvatsko – mađarski rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav je drugi hrvatski rezervat biosfere (planina Velebit postala je dijelom ove svjetske mreže još davne 1977. godine). Hidrotehnički radovi vezani uz obranu od poplava, melioracije i izgradnju hidroelektrana u protekla tri stoljeća znatno su izmijenili i skratili tok rijeka Mure, Drave i Dunava, a njihova poplavna područja ograničili nasipima. Odgovarajućim upravljanjem slivovima ovih rijeka moguće je i u budućnosti na ovom prostoru očuvati prirodne vrijednosti i omogućiti nesmetano provođenje ljudskih aktivnosti.

Uspostava hrvatsko-mađarskog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav prvi je korak ka uspostavi istoimenog rezervata biosfere koji bi, uz Hrvatsku i Mađarsku, uključio još tri države (Austriju, Sloveniju i Srbiju), te predstavljao prvi rezervat biosfere između pet država u svijetu.