Mačkova (Velika) spilja
Kategorija zaštite: spomenik prirode – paleontološki
Godina proglašenja zaštite: 1966. godine
Akt o proglašenju zaštite: Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br. 163/6-1965.
Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 166
Grad/općina: općina Klenovnik
Opis položaja: oko 10 km sjeverno od Ivanca, na istočnoj strani doline Velika Sutinska koja presjeca trup Ravne gore i kojom teče potok Žarovnica, na 428 m apsolutne nadmorske visine. Spilja je okružena šumom, a do nje vodi planinarska staza.
Površina zaštićenog područja: pojedinačni objekt
Natura 2000 područje: HR2000369 Vršni dio Ravne gore (POVS)
Osnovne značajke:
Mačkova špilja (Velika pećina kod Goranca, Dupljanska pećina i Pelenjska špilja) važno je pretpovijesno i paleontološko nalazište Hrvatske i ovog dijela Europe.
Sastoji se od dvije dvorane ukupne duljine od 25 metara, koje su spojene niskim prolazom. Visina joj varira od 3 m u ulaznom dijelu, do svega 1,30 m u unutrašnjosti prve dvorane, dok je visina druge dvorane preko 4 m.
Pokusnim iskopavanjima 1948. utvrđeno je da je Mačkova pećina perspektivno kvartarno, paleontološko i paleolitičko nalazište. Sustavna iskopavanja trajala su od 1957. do 1970. godine, u okviru programa rada Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU (tada JAZU). Dosadašnjim istraživanjima otkrivene su naslage debljine 12 metara, bogate paleontološkim i paleolitičkim nalazima, uključujući ostatke 67 vrsta sisavaca i ptica, od čega su najbrojniji ostatci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). Špilja je služila kao prebivalište ljudi tijekom pleistocena i ranog holocena na što upućuju pronađeni ostatci kamenih i koštanih rukotvorina.
Mačkova pećina nalazi se unutar područja ekološke mreže Vršni dio Ravne gore te ujedno predstavlja ciljni stanišni tip „Špilje i jame zatvorene za javnost“.
Navedeni stanišni tip odnosi se na dijelove prirode koji zahtijevaju posebne mjere za očuvanje, odnosno špilje i jame koje nastanjuju vrlo specijalizirane ili endemične vrste prilagođene posebnim uvjetima života u podzemlju, kao i objekte koji su ključni za očuvanje vrsta s Dodatka II. EU Direktive o staništima (npr. šišmiši i vodozemci).
Mačkova pećina predstavlja važno tipsko nalazište podzemne faune, jer su iz nje opisane dvije podvrste: jednakonožni kopneni račić (Androniscus dentiger croaticus) i kornjaš hrvatski špiljski trčak (Laemostenus schreibersi croaticus). Navedene podvrste zabilježene su samo u SZ Hrvatskoj i predstavljaju endeme ovog područja.
Povijesni podaci:
Postanak spilje predisponirali su tektonski pokreti koji su uzrokovali ispucanost i zdrobljenost trijaskih dolomitičnih vapnenaca, što je olakšalo erozivno i korozivno djelovanje vode te nastanak podzemnih dvorana.
Postojanje spilje je poznato već od početka 20.-tog stoljeća, a lokalitet su istraživali mnogi znanstvenici (D. Hirc, A. Langhoffer, J. Klemenc, B. Sari, te Stjepan Vuković). Sustavna znanstvena istraživanja počela su se provoditi od 1957. godine pod vodstvom Mirka Maleza.
