Gaveznica – Kameni vrh
Kategorija zaštite: spomenik prirode – geološki
Godina proglašenja zaštite: 1998. godina
Akt o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 04/1998)
Registarski broj u Upisniku zaštićenih područja: 407
Grad/općina: grad Lepoglava
Opis položaja: područje nekadašnjeg brežuljka Kameni vrh odn. napuštenog kamenoloma Gaveznica, 500 m jugozapadno od Crkve Sv. Marije u Lepoglavi
Površina zaštićenog područja: 5,79 ha
Natura 2000 područje: NE
Osnovne značajke:
Gaveznica-Kameni vrh je brdo izgrađeno od stijena andezita, vulkanske breče i tufa, te predstavlja trag vulkanske aktivnosti u geološkoj prošlosti Hrvatskog Zagorja. Nekadašnji brežuljak Kameni vrh (373 m) danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio.
Zaštićeno područje ”Gaveznica – Kameni vrh” je jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (”Lepoglavski ahat”) i jedini sačuvani fosilni vulkan. Područje nema značaja za komercijalnu eksploataciju ahata, već predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost.
Povijesni podaci:
Tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima. Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća (1923. – 1967.) vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana.
Bivši kamenolom je posebnu pozornost dobio otkrićem poludragog kamenja (ahat, opal, kalcedoni). U završnim fazama vulkanske aktivnosti došlo je do hidrotermalnih učinaka na stijenu vulkana, što je rezultiralo pojavom poludragog kamenja.
Gaveznica – Kameni vrh je i arheološko nalazište koje je 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba.
