Močvarna staništa su jedna od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz ta je staništa vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja, zbog čega ona predstavljaju važnu genetsku zalihu biološke raznolikosti flore i faune na globalnoj razini. To su najproduktivniji ekosustavi na svijetu za koje je karakteristična kombinacija pitke vode, velike količine nutrijenata i velike primarne produkcije. U prošlosti su uz močvare vezani raznovrsni negativni epiteti (kao što su vlažna, smrdljiva i raspadajuća staništa), a zbog plodnog tla često ih se isušivalo. U novije je vrijeme ipak prepoznata važnost i pozitivan učinak močvarnih staništa u kontroliranju poplava, obnavljanju podzemnih voda, učvršćivanju tla, zaštiti od vremenskih nepogoda u obalnom području, pročišćavanju vode i slično.
Danas su močvarna staništa jedna od najugroženijih u svijetu te se štite međunarodnim sporazumom Ramsarskom konvencijom o močvarnim staništima, a među zemljama potpisnicama nalazi se i Republika Hrvatska. Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače svake godine, a ove je godine posebni naglasak stavljen na važnost močvarnih staništa u borbi s klimatskim promjenama (više na https://www.worldwetlandsday.org/en/events).

Ta važnost proizlazi iz činjenice da je gotovo 90% prirodnih katastrofa povezano sa vodom, pri čemu se misli na poplave, suše, uragane i potrese. U kopnenim područjima močvarna staništa imaju „funkciju spužve“, jer upijaju i skladište velike količine padalina te na taj način sprečavaju poplave. Važnost močvara je i u skladištenju ogromnih količina ugljikovog dioksida (čak dvostruko više od svih svjetskih šuma zajedno), te se zbog toga smatraju najznačajnijim spremnicima ugljika na svijetu.

U Hrvatskoj se na tzv. Ramsarskom popisu (odn. popisu vlažnih područja od međunarodnog značaja) nalazi pet područja: parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode – Delta Neretve te posebni ornitološki rezervat – ribnjaci Crna Mlaka. Brojna močvarna i vlažna staništa nalazimo i u Varaždinskoj županiji, posebno uz rijeke Dravu, Plitvicu i Bednju, te vas ovim putem pozivamo na njihovo očuvanje.