Slučajno ili ne, 23. rujna (na prvi dan jeseni) obilježava se i  Međunarodni dan rijeke Drave, koja sa svojim rukavcima, sprudovima, poplavnim šumama, vlažnim travnjacima, strmim i odronjenim obalama i mrtvicama predstavlja jednu od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka Europe. To je rijeka koja povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske, jedna je od najvećih pritoka Dunava te zajedno s Murom i Dunavom čini važno europsko riječno područje.

Dravu danas presijecaju 24 hidroelektrane izgrađene u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj te postoji samo kratka dionica od 300 kilometara njenog slobodnog toka u Hrvatskoj, do ušća u Dunav. Međutim, unatoč svim provedenim zahvatima pregrađivanja i regulacije, to je područje danas još uvijek biološki i krajobrazno vrlo raznoliko. U samoj rijeci dosad je zabilježeno 70-ak vrsta riba, zbog čega se Drava ubraja među rijeke s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. O riječnoj dinamici Drave ovise i brojne rijetke i ugrožene vrste ptica poput male čigre (Sternula albifrons), male prutke (Actitis hypoleucos), bregunice (Riparia riparia), vodomara (Alcedo atthis), crne rode (Ciconia nigra) ili orla štekavca (Haliaeetus albicilla), kao i brojne druge vrste flore i faune.

Zbog velike prirodne vrijednosti i značaja u Hrvatskoj je područje uz rijeku Dravu (i njezin pritok Muru) zaštićeno od 2011. godine u sklopu Regionalnog parka Mura-Drava (prvog regionalnog parka u Hrvatskoj), a to je područje danas sastavni dio ekološke mreže Natura 2000, kao i  prekograničnog hrvatsko-mađarskog UNESCO Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Također treba istaknuti da su Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija u travnju 2020. godine službeno predale povijesnu nominaciju UNESCO-u, s ciljem uspostave (prvog u svijetu) pentalateralnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. U tijeku je i realizacija brojnih projektnih ideja vezanih uz zaštitu i očuvanje područja uz Dravu u sklopu više međunarodnih projekata, a koje će u konačnici pridonijeti održivom razvoju i povećanju rekreacijske vrijednosti tog riječnog područja za lokalno stanovništvo, kao i informiranju javnosti o vrijednostima riječnog ekosustava i potrebama za njegovim očuvanjem.