Edukativni kutić

Jedan od osnovnih ciljeva djelovanja JU “PRIRODA Varaždinske županije” usmjeren je i na edukaciju, odnosno podizanje razine informiranosti šire javnosti o problemima zaštite prirode.

Zašto nam je priroda važna?

Priroda je sve što nas okružuje.

“Priroda” sadrži sve što postoji; ona sadrži sve životinje, biljke i minerale; sve prirodne resurse i događaje. Priroda je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost, sveukupnost svih živućih organizama, te uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, kao i raznolikost između ekosustava.

Čovjek je dio prirode.

Čovjek i priroda su međusobno povezani: čovjek ne može bez prirode, a priroda bez nas itekako može. Očuvana priroda pridonosi kvaliteti življenja. Nekontroliranom primjenom rezultata znanosti i tehnologije čovjek često – posredno ili neposredno – nanosi štetu samome sebi.

Šume ispunjavaju čitav niz za čovjeka korisnih zadaća.

Šume uravnotežuju vodni sustav i podneblje, štite od odrona i poplava, ublažuju civilizacijsko opterećenje okoliša (filteri prašine, dima i plina, gutači buke), proizvode korisno drvo, a procjenjuje se da su stanište za dvije trećine svih živih bića na Zemlji. Onečišćenja zraka, vode i tla, primjena pesticida, jednolično pošumljavanje i prekomjerna eksploatacija drvne mase ugrožavaju šumske ekosustave.

Rijeke i potoci su životni prostori mnogim biljnim i životinjskim vrstama.

Pojas vegetacije uz vodotok ima višestruku ekološku ulogu: osim što smanjuje opasnost od urušavanja obale, korijenje drveća i grmlja uz obalu preuzima soli iz vode i tako je pročišćava, ribama nudi skrovišta i mjesta za mriještenje, pruža hlad u vegetacijskom razdoblju, usporava rast algi, zeljastog bilja i zamuljivanje. Agresivni hidrotehnički zahvati uređenja, onečišćene otpadne vode i poljodjelska proizvodnja u neposrednoj blizini vodnog toka ugrožavaju vodni ekosustav.

Travnjaci, livade i pašnjaci su staništa i za ljekovite biljke.

Većina travnjaka u Europi su „poluprirodni travnjaci“ koji su nastali uz pomoć čovjeka – održavanjem košnjom, ispašom za stočnu hranu ili krčenjem šume. Osim nekih gmazova u njima se susreće i bogata fauna kukaca, a jedinstvena su staništa za veliki broj rijetkih biljnih vrsta i malih životinja, koji su međusobno povezani i ne mogu prijeći u druge životne prostore. Ugrožava ih pošumljavanje, preoravanje, isušivanje, zapuštanje, primjena pesticida i prenamjena zemljišta.

Živice, pojedinačna stabla i skupine stabala imaju važnu ulogu u krajoliku.

Osim što uljepšavaju izgled poljodjelskog krajolika one usporavaju vjetar, sprečavaju eroziju vjetrom i štite uzgojene biljke, smanjuju isparivanje vode i pridonose povećanju vlažnosti tla, ustaljuju ekološku ravnotežu i smanjuju nevolje sa štetočinama, a mnogim su organizmima utočište i uporište u intenzivno obrađivanom poljodjelskom krajoliku. Ugroženost se povezuje s melioracijama, komasacijama, okrupnjivanjem zemljišta i strojnom obradom tla.

I neživa priroda je važna.

Sve što znamo o evoluciji Zemlje – uključujući i evoluciju klime, vrsta, staništa i prirodnih resursa – temelji se na geološkim zapisima. Geološka baština (uz stijene, minerale i fosile) je prirodni arhiv pamćenja Zemlje i značajan prirodni čimbenik na kojem se temelji ukupna biološka, kulturna i krajobrazna raznolikost.

INVAZIVNE VRSTE

Što je invazivna vrsta?

Invazivna vrsta je strana, nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela (ili može dospjeti) namjernim ili nenamjernim unošenjem, a čije naseljavanje ili širenje negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području u koje je unesena.

Danas se smatra da invazivne vrste na nekom području (uz izravno uništavanje staništa) predstavljaju jednu od najvećih opasnosti za njegovu biološku raznolikost, te je kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihovog utjecaja jedan od najvećih izazova zaštite prirode.

Kakav je ekološki utjecaj invazivnih vrsta?

Ekološki utjecaj invazivnih stranih vrsta očituje se na najrazličitije načine. Tako strane invazivne biljne vrste zauzimaju prostor zavičajnim vrstama biljaka, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na staništu kao i strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koji negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka te se križaju sa zavičajnim vrstama. Strane invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju hranu i sklonište te na njih prenose bolesti.

Značajan je i izravan utjecaj invazivnih vrsta na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog utjecaja predstavlja biljka ambrozija čiji je pelud izraziti alergen koji uzrokuje alergije kod brojnih ljudi.

Koje invazivne vrste možemo pronaći na području Varaždinske županije?

Neke od invazivnih vrsta koje možemo pronaći na području Varaždinske županije su: ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), amorfa ili čivitnjača (Amorfa fruticosa), žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), velika zlatnica (Solidago gigantea), kanadska vodena kuga (Elodea canadensis), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), crvenouha kornjača (Trachemis scripta elegans),

Što vi možete učiniti da spriječite širenje invazivnih vrsta?
  • NE PRENOSITE biljke i životinje u druge zemlje;
  • NIKADA nemojte pustiti ljubimce, biljke ili akvarijske organizme u prirodu;
  • NIKADA nemojte premještati vodu, životinje ili biljke iz jednog vodotoka u drugi;
  • NAUČITE prepoznati najopasnije invazivne strane vrste u vašoj okolici;
  • PODIJELITE vaše znanje o invazivnim stranim vrstama s drugima;
  • PRIJAVITE nalaz invazivnih stranih vrsta;
  • UKLJUČITE se u aktivnosti istraživanja invazivnih vrsta.

Saznajte više na www.invazivnevrste.hr

IUCN KATEGORIJE UGROŽENOSTI

Ugrožene vrste biljaka, životinja i gljiva procjenjuju se prema standardiziranim kriterijima koje je propisala međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN). Temeljem takve procjene izrađuju se crveni popisi ugroženih vrsta (te tiskaju crvene knjige – publikacije koje objedinjuju podatke o ugroženim vrstama), koji nam pokazuju koje su vrste ugrožene, što ih ugrožava, te kojim se mjerama mogu smanjiti ili ukloniti rizici izumiranja pojedinih vrsta. Glavna svrha crvenih popisa je usmjeriti pozornost državnih institucija i šire javnosti na poduzimanje konkretnih mjera zaštite ugroženih vrsta. Najugroženije vrste proglašavaju se strogo zaštićenim vrstama, uskladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode.

Prema IUCN-u postoji devet kategorija ugroženosti:

EX – Izumrla Vrste koje su bez ikakve dvojbe izumrle. Ukoliko se kroz intenzivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju ne pronađe jedinka neke vrste, ona se može smatrati izumrlom.
EW – Izumrla u prirodi Vrste koje opstaju samo u uzgoju, zatočeništvu ili u naturaliziranim populacijama izvan prvotnog areala rasprostranjenosti. Kao i kod prijašnje kategorije, svojta se može smatrati izumrlom u prirodi ukoliko se kroz intezivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju u prirodi ne pronađe jedinka dotične svojte.
RE – Regionalno izumrla Vrste izumrle na području koje je obuhvaćeno crvenim popisom ili crvenom knjigom. Kao i kod ostalih „izumrlih” kategorija, potrebno je provesti opsežna istraživanja da bi se svojta mogla proglasiti regionalno izumrlom.
CR – Kritično ugrožene Vrste kojima prijeti izuzetno visoki rizik od izumiranja u prirodi.
EN – Ugrožena Vrste kojima prijeti vrlo visoki rizik od izumiranja u prirodi.
VU – Osjetljiva Vrste kojima prijeti veoma visoki rizik od izumiranja u prirodi.
NT – Gotovo ugrožena Vrste kojima trenutno ne prijeti izumiranje, ali bi u bliskoj budućnosti mogle postati ugrožene.
LC – Najmanje zabrinjavajuća Vrste koje ne priradaju u niti jednu od navedenih kategorija. U ovu kategojriju pripadaju široko rasporstranjene i brojne svojte.
DD – Nedovoljno poznata Vrste za koje ne postoji dovoljno podataka o rasprostranjenosti i/ili stanju populacija da bi se izravno ili neizravno procijenio rizik od njenog izumiranja. Ova kategorija nije ustavri kategorija ugroženosti, već ona ukazuje na potrebu prikupljanja novih podatka o dotičnoj svojti da bi se status ugroženosti mogao odrediti.

Više na www.dzzp.hr/vrste

SAVJETI ZA OČUVANJE PRIRODE I OKOLIŠA

Svaki dan donosimo odluke za koje nismo svjesni da ne utječu samo na naš život i život naših bližnjih, nego i na ostatak čovječanstva na ovom planetu.

Živimo u doba znanstvene, tehnološke i industrijske revolucije koje su čovjeku donijele bezbroj koristi i pogodnosti, ali i formirale potrošačku populaciju koja ne poklanja dovoljno brige zaštiti prirode i okoliša. Onečišćuju se vodotoci, mora i jezera, u atmosferu se emitiraju otrovni plinovi, iscrpljuju se zalihe prirodnih sirovina i energenata, pojačava se radioaktivno i ultraljubičasto zračenje, javljaju se kisele kiše, efekt staklenika, ozonske rupe… Kako to spriječiti?

Ponekad nam se čini da mi kao jedinke ne možemo puno toga promijeniti. No, uz malo dobre volje i upućenosti svatko od nas može u svakodnevnom životu pridonjeti očuvanju prirode i okoliša.

SAVJETI ZA OČUVANJE PRIRODE

  • Ne bacaje otpad u prirodu, jer time je onečišćujete i nagrđujete…
  • Ne palite vatru u prirodi, jer lako je izazvati požar a posljedice požara su nesagledive…
  • Ne oštećujte drveće, grmlje i njihove mladice, jer to uzrokuje njihovo sušenje i odumiranje…
  • Ne čupajte i ne sabirajte prizemno bilje s korijenjem, lukovicama i gomoljima, jer time uzrokujete smanjenje brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih vrsta…
  • Ne uznemiravajte i ne hvatajte životinje, jer to je razlog napuštanja njihovih staništa…
  • Ne uništavajte i ne oštećujte nastambe životinja kao ni njihove razvojne oblike, jer to može dovesti do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta…
  • Ne krećite se motornim vozilima po šumskim stazama, jer time zagađujete okolinu, smetate šetače, oštećujete biljke i uznemirujete životinje…
  • Ne parkirajte na zelenim površinama, jer na taj način ih oštećujete, nagrđujete i uništavate…
  • Ne uklanjate vegetaciju uz vodotok, jer to je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta…

SAVJETI ZA OČUVANJE OKOLIŠA

  • Kupite jednu platnenu torbu koju ćete koristiti prilikom odlaska u trgovinu, umjesto da pri svakoj kupnji koristite plastične vrećice;
  • Smanjite uobičajenu potrošnju papirnatih ubrusa za samo jedan ubrus dnevno i otpad će biti manji za pola milijarde kilograma;
  • Kupujte proizvode od recikliranog materijala, jer izrada proizvoda od recikliranog materijala zahtijeva manje količine energije;
  • Kupujte baterije koje se mogu ponovno puniti;
  • Razvrstavajte otpad i odlažite ga u za to predviđene spremnike;
  • Kemikalije za čišćenje prljavštine zamijenite sredstvima koja su proizvedena po strogim ekološkim standardima, ili onima kućne radinosti;
  • Kozmetička sredstva koja sadržavaju razne kemijske supstance koristite one koje u sebi sadrže samo prirodne tvari;
  • Provjerite slavine i ventile u vašem domu i ukoliko cure odmah ih zamijenite – samo se jednom kapi vode u sekundi godišnje izgubi 9000 litara vode;
  • Umjesto da prilikom kupanja napunite kadu vodom, istuširajte se jer ćete tuširanjem u trajanju od 5 minuta potrošiti manje od 38 litara tople vode u odnosu na 57 do 95 litara za punjenje kade.
VAŽNI DATUMI U ZAŠTITI PRIRODE

02.02. Svjetski dan močvarnih staništa
22.02. Svjetski dan ekologije

05.03. Dan očuvanja energije
19.03. Dan lastavica
21.03. Svjetski dan zaštite šuma
22.03. Svjetski dan voda

20.04. Zelena čistka
22.04. Dan planeta Zemlje
24.04. Svjetski dan zaštite laboratorijskih životinja
25.04. Dan DNA
26.04. Dan obnovljivih izvora energije
27.04. Dan žaba

03.05. Dan sunca
10.05. Dan ptica i drveća
15.05. Dan akcije za klimu
22.05. Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH
23.05. Svjetski dan kornjača
24.05. Europski dan parkova

05.06. Svjetski dan zaštite okoliša
08.06. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj
08.06. Svjetski dan oceana
17.06. Svjetski dan suzbijanja erozije i suše

16.07. Dan stabla

24.08. Dan Roda
31.08. Europska noć šišmiša (zadnji vikend u kolovozu)

14.09. Dan prašuma
16.09. Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača
21.09. Dan sadnje drveta
22.09. Europski dan bez automobila
26.09. Svjetski dan čistih planina
28.09. Svjetski dan rijeka (zadnja nedjelja u rujnu)

04.10. Svjetski dan zaštite životinja
06.10. Međunarodni dan zaštite staništa

10.11. Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
11.11. Međunarodni dan planina