Akcija vraćanja nestalih riječnih biljaka na prirodna staništa rijeke Drave

Na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji, u organizaciji Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, desetak riječnih entuzijasta provelo je još jednu akciju vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu. Radi se o pokušaju repopulacije riječnih biljaka, odnosno ponovnom pokušaju uvođenja strogo zaštićene i kritično ugrožene biljke kebrač na prirodna staništa rijeke Drave.

Nastavak je to prošlogodišnjih aktivnosti na translokaciji, odnosno presađivanju biljaka ove vrste sa šljunčare u Sračincu na dravske sprudove nizvodno od Ormoškog jezera, a posebnost ovogodišnje akcije jest da je korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu, iz reznica matičnih biljaka kebrača uzetih iz prirode na području šljunčare Turnišće u Sračincu, koja je prema dostupnim podacima jedna od svega dvije lokacije na kojima se kebrač u Hrvatskoj još uvijek pojavljuje. U ovogodišnjoj su akciji sudjelovali i partneri iz projekta Drava Life, u kojem je upravo repopulacija kebrača jedna od projektnih aktivnosti.

Kebrač (Myricaria germanica) je grmolika biljka koja je nekada bila česta na dravskim sprudovima, dok je danas gotovo u potpunosti nestala te se smatra kritično ugroženom vrstom s visokim rizikom od izumiranja. To je biljka koja je prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka, stoga je ova vrsta jedna od indikatorskih vrsta zdravih i prirodnih rijeka. Zbog antropogenih utjecaja te promjena morfodinamike rijeke, kebrač je u Hrvatskoj nestao s prirodnih staništa rijeke Drave, a može se pronaći još samo na sekundarnim, antropogenim staništima poput šljunčara i kanala.

Pokušaja sadnje odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije: 2018. i 2019. godine u okviru Drava Life projekta te 2022. godine, kada je zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska tridesetak jedinki ove vrste iskopano s područja šljunčare Turnišće u Sračincu i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Prilikom presađivanja kebrača, s matičnih su biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje odnosno vraćanja kebrača na rijeku Dravu. S obzirom na to da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Republike Hrvatske, za sve aktivnosti dobiveno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iako dosadašnji pokušaji vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave nisu bili uspješni, ponajprije iz razloga povezanih s promijenjenim uvjetima staništa i ekstremnim vremenskim pojavama, nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti.

Ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu doprinos je i obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica poput Hrvatske traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koja bi uskoro trebala biti usvojena od strane Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.

Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave? To ne znamo. Ali moramo pokušavati, jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati.

 

Skip to content