Znate li da šišmiši mogu pojesti i do 1000 komaraca u jednoj noći?
Posljednjeg vikenda u kolovozu diljem svijeta obilježava se Međunarodna noć šišmiša – inicijativa koja se od 1997. godine provodi u više od 30 zemalja u sklopu Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). Cilj joj je približiti javnosti ove neobične i jedinstvene leteće sisavce, razbiti mitove i naglasiti njihovu nezamjenjivu ulogu u prirodnoj ravnoteži.
Šišmiši su doista posebna skupina sisavaca – s više od 1 300 vrsta čine gotovo četvrtinu svih sisavaca na svijetu. U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta, a sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.
Njihova uloga u ekosustavu je neprocjenjiva: hrane se velikim brojem noćnih kukaca, oprašuju biljke i prenose sjeme. Posebno su važni jer reguliraju brojnost komaraca i drugih insekata – samo jedan šišmiš pojede na stotine kukaca tijekom noći (čak 600 do 1000 komaraca). Veliki večernjak (Nyctalus lasiopterus), primjerice, ponekad ulovi i manje ptice u letu, dok dugonogi šišmiš (Myotis capacinii) s površine vode zna uhvatiti čak i male ribe.
Neki šišmiši svakodnevno prelijeću i do 50 kilometara između mjesta gdje spavaju i gdje love plijen, a naš mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii) pravi je putnik – zabilježena je njegova sezonska migracija duga čak 2 224 kilometra!
Iako su korisni i važni, šišmiši su danas izuzetno ugroženi. U posljednjih 50 godina nestalo je 20 vrsta šišmiša, a čak 25 % ih je ugroženo. Najveće prijetnje su gubitak i uništavanje staništa, smetnje tijekom zimskog mirovanja te brojne predrasude – primjerice, da se zapliću u kosu ili da piju krv, što naravno nije točno.
A kako im mi možemo pomoći? Tako da čuvamo stara i mrtva stabla koja su njihov dom, sadimo različite vrste drveća, izbjegavamo upotrebu štetnih kemikalija u šumama te održavamo potoke, ribnjake i otvorene prostore gdje love kukce. Nikada ne bismo smjeli rušiti stabla s rupama jer baš u njima možda spavaju šišmiši!
Obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša podsjećamo da ovi tajanstveni noćni letači nisu prijetnja, već dragocjeni saveznici i čuvari ravnoteže u prirodi.
