Tema ovogodišnjeg Dana vlažnih staništa je „Vlažna staništa i ljudska dobrobit“ čime se želi naglasiti značaj vlažnih staništa za ljudsko blagostanje.

Vlažna staništa iznimno su važna za opskrbu čistom vodom i hranom, osiguravanje radnih mjesta, zaštitu od oluja i poplava te ublažavanje klimatskih promjena. Ona skladište više ugljika od bilo kojeg drugog ekosustava na Zemlji te se odlikuju se izuzetnom bioraznolikošću. Procjenjuje se da 40 % biljnih i životinjskih vrsta ovisi o vlažnim staništima. Globalno, značaj vlažnih staništa za život ljudi je ogroman. Za više od milijardu ljudi izvor zarade vezan je uz vlažna staništa, a više od 660 milijuna ljudi uzdržava se ribarenjem i akvakulturom. Također, vlažna staništa pružaju mogućnost za rekreaciju i razvoj održivog turizma te predstavljaju iznimnu kulturno-tradicijsku vrijednost. Unatoč svemu tome, danas su vlažna staništa najugroženiji ekosustavi na zemlji.

Međunarodni dan vlažnih staništa obilježava se u spomen na dan kada je prije više od pola stoljeća u iranskom gradu Ramsaru usvojena „Konvencija o močvarama“, poznatija kao Ramsarska konvencija. Zemlje potpisnice obvezale su se na očuvanje močvara, a konvencija ujedno predstavlja i okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991., a na Ramsarskom popisu nalaze se Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni rezervati Ribnjaci Crna Mlaka i Ušće Neretve.

Od brojnih vlažnih staništa u Varaždinskoj županiji posebno treba istaknuti stari tok rijeke Drave te poplavne šume, mrtve rukavce i druge tipove staništa koji su se razvili uz nju, a koji omogućuju život velikom broju biljnih i životinjskih vrsta.