Prirodna gnjezdilišta na rijekama tisućljećima je stvarala i održavala sama priroda. Međutim, čovjek je svojim aktivnostima poremetio prirodnu ravnotežu te za pojedine vrste ptica značajno smanjio prirodna staništa pogodna za gniježđenje. Među takvim su vrstama i čigre, ptice koje u prirodi gnijezde na sprudovima velikih rijeka poput Drave ili Save.

Najpoznatija vrsta čigre u Hrvatskoj je crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) koja gnijezdi u kolonijama, a čije je gnijezdo tek plitka depresija na golome tlu. Ponekad polaže jaja i na nisku travu, međutim veća vegetacija joj ne odgovara za gniježđenje, stoga ovisi o otocima i sprudovima bez vegetacije. Dobro prihvaća i umjetno napravljene šljunčane otoke poput onog na akumulaciji HE Varaždin (Ormoškom jezeru), kojima se osiguravaju dodatna staništa za njezino gniježđenje. Ugrožena je zbog osjetljivosti na ljudsku prisutnost, gubitka staništa uslijed čestog plavljenja otoka i sprudova, erozije, kao i zarastanja vegetacijom, zbog čega je i umjetne otoke potrebno svake godine održavati. Umjetni otoci na akumulacijama rjeđe su poplavljeni, ali često zarastaju, pa bi bez redovitih akcija uklanjanja vegetacije vrlo brzo prestali biti pogodni za gniježđenje čigri.

U održavanje umjetno napravljenog šljunčanog otoka na Ormoškom jezeru ove se godine uključila i Javna ustanova Priroda Varaždinske županije koja je u suradnji s članovima DOPPS-a (Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije) provela akciju uklanjanja drvenaste vegetacije i ostalog raslinja, s ciljem da se ponovno stvore uvjeti pogodni za gniježđenje čigri. Za početak proljeća previđena je još jedna akcija čišćenja, uz nadu da će crvenokljune čigre u budućnosti ovdje ponovo gnijezditi.

Čigre su neumorni putnici. Proljeće i ljeto provode uz Savu i Dravu, ali već u kolovozu kreću na dugi put do obala južne Afrike gdje uživaju u toplome ljetu, da bi se u proljeće ponovno vratile na svoja gnjezdilišta, često na isti otočić na kojem su gnijezdile i prethodne godine.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
•