Šišmiši su jedini sisavci koji su razvili sposobnost pravog leta. Kako bi izbjegli nadmetanje za hranu s brojnim dnevnim pticama koje love kukce te izbjegli opasnost od danjih grabljivica, oni lete noću.

Predstavljaju važnu kariku u očuvanju prirodne ravnoteže ekosustava zbog svoje značajne uloge u oprašivanju, a ujedno su i bioindikatori (pokazatelji) zdravih ekosustava i zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan. Važni su i u kontroli brojnosti mnogih kukaca, pa samo jedan šišmiš na svom noćnom meniju može pojesti i do 8.000 komaraca!

Republika Hrvatska jedna je od osam europskih država s najvećom i najraznovrsnijom faunom šišmiša. Od ukupno 46 europskih vrsta, u Hrvatskoj su zabilježene 34 vrste šišmiša i sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Neke vrste obitavaju u špiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima poput kuća, zgrada, crkva ili dvoraca, a neke ovisno o godišnjem ciklusu koriste čitav niz različitih skloništa. Jedan od nadzemnih objekata u Varaždinskoj županiji u kojima obitavaju šišmiši jest i dvorac Šaulovec. Tamo je početkom srpnja ove godine tijekom obilaska od strane predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u potkrovlju dvorca evidentirano više od 100 jedinki šišmiša vrste Myotis emarginatus (riđi šišmiš), te nekoliko jedinki vrste Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkovnjak).

U cilju dugoročnog očuvanja ovog skloništa šišmiša preporučeno je da se prilikom izrade projekta obnove dvorca pokuša pronaći rješenje koje će omogućiti i očuvanje kolonije šišmiša u jednom dijelu potkrovlja. Takav projekt obnove Šaulovca mogao bi biti pokazni primjer dobre prakse istovremene zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine, u spoju s novim tehnologijama te edukacijom u cilju popularizacije važnosti očuvanja ove skupine životinja i podsjećanja na dobrobiti koje imamo od njih.

• 
• 
• 
•