Svibanj je sasvim sigurno najcvjetniji proljetni mjesec u godini. Mjesec je to kada se priroda konačno probudi, razvija i pojavi u svom punom sjaju. Postoji uistinu velik broj vrsta biljaka koje cvatu upravo u svibnju. No svibanj je i mjesec u godini u kojem se obilježavaju dani posebno značajni za zaštitu i očuvanje prirode. Naime, kako bi utjecali na podizanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju, Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom bioraznolikosti, dok je Hrvatski sabor 2003. godine odlučio da se na Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana bioraznolikosti je „Izgradnja zajedničke budućnosti za sav život“ i prenosi poruku da je bioraznolikost temelj na kojemu bismo bolje i odgovornije trebali graditi budućnost. Jer zdravi ekosustavi su osnovni preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu i slično. Stoga moramo preispitati svoj odnos prema prirodi i zajednički djelovati u izgradnji budućnosti temeljenoj na prirodnim načelima.

Jedna od aktivnosti koja pridonosi tom cilju jest i izrada 5 planova upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000 i pridruženim zaštićenim područjima u Varaždinskoj županiji, koji će pridonijeti očuvanju brojnih ugroženih i rijetkih vrsta. To su planovi koji se izrađuju za područje Regionalnog parka Mura-Drava, vršne dijelove Ivančice i Ravne gore (što uključuje i zaštićene spomenike prirode Mačkovu spilju i špilju Vindija), livade uz rijeku Bednju zajedno s park-šumom Trakošćan te livade kod Hudinčeca i Ljubešćice na kojima raste jedna od najvećih europskih orhideja – jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum). Očuvanje leptira velikog livadnog plavca (Phengaris teleius) i osiguranje uvjeta za njegov jedinstveni životni ciklus koji povezuje i mrave iz roda Myrmica s biljkom velikom ljekovitom krvarom (Sanquisorba officinalis), prisustvo jelenka (Lucanus cervus) jednog od najvećih europskih kukaca u našim šumama, očuvanje vidre (Lutra lutra) – brkatog stanovnika naših rijeka, samo su neki od ciljeva kojima se teži u okviru izrade ovih planova.

Važan dio prirodne raznolikosti je i georaznolikost, odnosno raznolikost nežive prirode. I u tom smislu je Varaždinska županija bogata. Najizrazitije krške pojave u ovom dijelu Hrvatske razvijene su na Ravnoj gori, gdje se nalazi gotovo 50 % do sada poznatih speleoloških objekata SZ dijela Hrvatske. Tu se nalaze i Velike Pećine – najviše litice u ovom dijelu Hrvatske, kao i jedinstveni paleontološki spomenici prirode Mačkova pećina i spilja Vindija. Ništa manje raznolika nije ni Ivančica – vjerojatno posljednji ogranak Dinarida na čijim se sjevernim padinama nalazi i geološki spomenik prirode Gaveznica – Kameni vrh, jedini poznati fosilni vulkan i nalazište poludragog kamena ahata. Odobreni projekt u iznosu od 900.000,00 kuna koji je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijeljen Javnoj ustanovi PRIRODA Varaždinske županije za izradu projektne dokumentacije za uređenje posjetiteljskog centra svakako će pridonijeti popularizaciji georaznolikosti i prezentaciji prirodnih vrijednosti Varaždinske županije.

Prema prirodi i okolišu moramo se odnositi odgovorno, mudro ju koristiti i čuvati, a razvoj temeljiti na principima održivosti, u suglasju s prirodom. Jer očuvanje bioraznolikosti jest temelj za izgradnju naše bolje i sigurnije budućnosti.