Pasji Trn (Hippophae rhamnoides L.)

Pasji trn je glacijalni relikt koji nastanjuje šljunkovite i pješčane riječne sprudove (dine) u sastavu zajednice Hippophao-Berberidetum Moor 1958. Prirodno je bio rasprostranjen u Međimurju i u Podravini (uz Muru i Dravu – Legrad, Bukovec, Dubrava, Križovljangrad), međutim tijekom prve polovice 20. stoljeća nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti pasjeg trna u Hrvatskoj. U drugoj polovici 20. stoljeća, u proljeće 1966. godine Trinajstić je pronašao malene sastojine pasjega trna u priobalnom dijelu Drave kod Križovljan-grada, što je do 2015. godine bio posljednji zabilježeni nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Kako su hidrološkim zahvatima potkraj 20-tog stoljeća značajno promijenjena staništa uz rijeku Dravu, pasji trn (H. rhamnoides) vodi se kao „regionalno izumrla vrsta – RE“ i strogo je zaštićena vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode .

Najnovijim istraživanjima sukcesije vegetacije u Podravini, 26. lipnja 2015. godine utvrđeno je novo nalazište vrste H. rhamnoides sjeverno od sela Veliki i Mali Bukovec, što je jedini postojeći prirodni nalaz s ovog područja.

• Pasji trn
• Pasji trn

Kockavica (Fritillaria meleagris L.)

Stanište kockavice (Fritillaria meleagris L.) uglavnom predstavljaju vlažne livade, a rjeđe raste i u svijetlim, otvorenim i vlažnim šikarama i šumama. Rasprostranjena je na području središnje, sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, uz nekoliko izoliranih nalazišta s područja Velebita.

Kao osjetljiva vrsta (VU), kockavica je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, te je kao takva strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ugrožena je zbog gubitka vlažnih livada na kojima raste. Ova staništa nestaju zbog negativnih čovjekovih djelovanja koja uključuju melioraciju i urbanizaciju te pretvaranje zemljišta u oranice. S druge strane, ta su staništa ugrožena i prirodnim procesima zaraštavanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi uslijed prestanka košnje i ispaše te zapuštanja livada. Na području Varaždinske županije poznato je da kockavica raste na više lokaliteta u širem području uz rijeku Plitvicu.

• Kockavica
• Kockavica
• Kockavica

Kebrač (Myricaria germanica (L.) Desv.)

Današnja rijetka staništa na kojima kebrač raste samoniklo su prirodni aluvijalni nanosi rijeka Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Vrsta je ograničena na gornji i srednji tok rijeka, a raste na šljunčanim i pjeskovitim podlogama, često na nanosima uz rijeke ili na drugim staništima.

Kebrač je u Hrvatskoj rasprostranjen uz rijeku Dravu (od Ormoža do Legrada), Muru i Savu. Zbog hidrotehničkih zahvata (Sava, Drava i pritoci) provedenih tijekom 20. stoljeća mnoga su ranije poznata staništa uništena, zbog čega je opstanak ove vrste danas ugrožen. Za područje Hrvatske od 2006. godine vrsta Myricaria germanica vodi se kao „kritično ugrožena vrsta– CR“ i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. U posljednjih nekoliko godina znatno se širi uz retenciju HE Dubrava.

• Kebrač
• Kebrač

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans(Störck) Zam.)

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis( L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam.) je vrsta vezana uz suhe kontinentalne travnjake razreda Festuco-Brometea koji su nastali krčenjem šuma, te subpanonske stepske travnjake na šljunku i pijesku sveze Festucion valesiacae koji su većinom prirodnog postanka, a koji su nekada služili kao košanice ili za ispašu stoke. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog načina gospodarenja ti su travnjaci postajali sve zapušteniji, zbog čega su pojedine vrste koje rastu na tim staništima danas ugrožene.

Crnkasta sasa je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća imala u Hrvatskoj status regionalno izumrle vrste – RE jer je nestala s jedinog poznatog nalazišta na Đurđevačkim peskima. Ponovno je pronađena 1990. godine u okolici kapele sv. Vuk na Vukovoju, Ravna gora (Kranjčev, Šincek), te danas ima status kritično ugrožene vrste – CR i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Vrsta je kasnije pronađena na još nekoliko lokaliteta u Varaždinskoj županiji, zatim u Istri, na Žumberku, u Međimurju i Baranji.

• Crnkasta sasa
• Crnkasta sasa
• Crnkasta sasa

Tisa (Taxus baccata L.)

Tisa (Taxus baccata L.) kao šumska samonikla vrsta u Hrvatskoj ima status  kritično ugrožene vrste– CR i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, a njezin je broj u stalnom opadanju. U brdskim predjelima sjeverozapadne Hrvatske nalazimo je u šumskoj zajednici lipe i tise (Tilio-Taxetum Glavač 1959) koja prelazi i u zajednicu panonske bukovo-jelove šume s vlasuljom i brdske bukove šume.

Na području Ivanščice i Ravne gore u Varaždinskoj županiji  tisa kao vrsta nije ugrožena (nalazimo je u velikom broju), međutim ugrožena je šumska zajednica lipe i tise (Tilio-Taxetum Glavač 1959) koja kao takva (nažalost) nije zaštićena. Recentna preliminarna istraživanja ukazuju na to da staništa tise na Ravnoj gori spadaju među najbogatija s najvitalnijom šumskom zajednicom Tilio-Taxetum u Hrvatskoj, dok na Ivanščici rastu stare, ali vitalne jedinke.

• Stara tisa na Ivanščici
• Stara tisa na Ivanščici

Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum H. Baumann)

Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum H. Baumann) nalazi se u Prilogu II. Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Habitat Directive 92/43 1993 Annex II 2004) jedna je od vrsta za koju je, u okviru ekološke mreže Natura 2000 potrebno ustanoviti područja u kojima će se održavati stabilno stanje očuvanosti.

Donedavno se smatralo da ta vrsta kod nas obitava samo u Istri, međutim danas se pouzdano zna da je ima i na Papuku, Žumberačkom gorju, u Dalmatinskoj zagori, kao i  na području Strahinjščice, Maclja i Ravne gore. U Varaždinskoj županiji obitava na nekoliko lokaliteta na Maceljskom gorju, Ravnoj gori i Kalniku.

• Jadranska kozonoska
• Jadranska kozonoska

Sisavci (Mammalia)

Jedan od najboljih pokazatelja stanja očuvanosti biološke raznolikosti nekog područja su vrste s vrha hranidbenih lanaca kopnenih i vodenih ekoloških sustava. Takve vrste nalazimo upravo u fauni sisavaca. Republika Hrvatska je s 90 autohtonih vrsta (od 101 ukupno) jedna od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca.

Neke od strogo zaštićenih vrsta sisavaca koje obitavaju na području Varaždinske županije su: vidra (Lutra lutra), krtica (Talpa europaea), dabar (Castor fiber), puh orašar (Muscardinus avellanarius), hrčak (Cricetus cricetus), te neke od brojnih vrsta šišmiša (sivi dugoušan, dugokrili pršnjak, veliki potkovnjak itd.).

Ptice (Aves)

Uska vezanost uz staništa, složenost životnog ciklusa i potreba za različitim tipovima staništa tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta koja ih čine dobrim pokazateljima ukupnog stanja prirode na nekom području.

Samo na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji može se vidjeti više od 300 autohtonih vrsta ptica. Brojne su vrste strogo zaštićene, poput vodomara (Alcedo atthis), pčelarice (Merops apiaster), dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus), bregunice (Riparia riparia), male čigre (Sterna albifrons), crvenokljune čigre (Sterna hirundo), crne i bijele rode (Ciconia nigra i Ciconia ciconia), male prutke (Actitis hypoleucos) i brojne druge.

• Bregunice
• Crna roda
• Crvenokljuna čigra
• Kulik sljepčić
• Mala prutka kod Lovrečana
• Vodomar

Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia)

Vodozemci i gmazovi su izuzetno važni za održavanje ravnoteže u ekosustavu, obzirom da predstavljaju nezamjenjivi dio hranidbenih lanaca. Također, zbog svoje osjetljive kože vodozemci su važni bioindikatori koji ukazuju na negativne promjene u okolišu i danas se ubrajaju među najugroženije skupine životinja na zemlji.

Tijekom istraživanja provedenih na području Varaždinske županije zabilježeno je ukupno 27 vrsta, od čega je 12 vrsta gmazova i 15 vrsta vodozemaca. Broj vrsta vodozemaca zabilježenih u ovoj županiji čini čak 75% ukupnog broja vodozemaca u Hrvatskoj. Dio zabilježenih vrsta strogo je zaštićen, poput poskoka (Vipera ammodytes), smukulje (Coronella austriaca), bjelice (Zamenis longissimus), ribarice (Natrix tessellata), livadne gušterice (Lacerta agilis), običnog zelembaća (Lacerta viridis), zidne gušterice (Podarcis muralis), barske kornjače (Emys orbicularis), zelene krastače (Bufo viridis), žutog mukača (Bombina variegata), češnjače (Pelobates fuscus), gatalinke (Hyla arborea), šumske smeđe žabe (Rana dalmatina), močvarne smeđe žabe (Rana arvalis), male zelene žabe (Pelophylax lessonae) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus).

• Barska kornjača
• Livadna gušterica
• Obični zelembać
• Poskok
• Veliki dunavski vodenjak
• Zelena krastača
• Žuti mukac

Kukci (Insecta)

Kukci su vrstama najbrojnija skupina životinja, a istovremeno i najslabije istražena. Većina ih ima krila, a let im omogućuje da nasele raznolika staništa. Bez kukaca ne bi postojali ni mnogi drugi oblici života: većina cvjetnica ovisi o njima zbog oprašivanja, a cvjetnice su glavni dio prehrane mnogih drugih životinja.

Na području Varaždinske županije provedeno je istraživanje faune danjih i noćnih leptira, te vretenaca na Natura 2000 područjima uz rijeku Bednju (Hyla, 2015, 2016), pri čemu je zabilježeno 47 vrsta danjih i 381 vrsta noćnih leptira, kao i 23 vrste vretenaca. Neke od zabilježenih vrsta leptira su strogo zaštićene odn. rijetke, poput kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar), velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), močvarne riđe (Euphydryas aurinia), danje medonjice (Euplagia quadripunctaria), močvarne ljepotice (Nymphula nitidulata), plave lente (Catocala fraxini), ahatovke (Phloglophora meticulosa) itd.

• Jelenak
• Močvarna ljepotica
• Plava lenta
• Veliki kralj
• Alpinska strizibuba
• Veliki livadni plavac

Ribe (Pisces)

Slatkovodne ribe su jedan od najboljih pokazatelja stanja vodenih ekosustava, u kojima imaju višestruku ulogu. Osim što povezuju hranidbene mreže u vodenim ekosustavima, one pospješuju i kruženje nutrijenata. Zbog onečišćenja, regulacije vodotoka, degradacije staništa i unosa alohtonih vrsta,  ribe su danas jedna od najugroženijih skupina životinja.

Sklop različitih, relativno očuvanih vodenih staništa rijeke Drave stvara uvjete za život velikom broju vrsta slatkovodnih riba. Sama Drava po broju vrsta predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježeno 70-ak vrsta, od kojih su pojedine vrste strogo zaštićene.

• Ožujka