Zima je period mirovanja, u kojem je stopa aktivnosti metabolizma i kod biljaka i kod životinja smanjena. Skraćivanje duljine dana i niže temperature znak su biljkama da je još jedna sezona gotova, a životinjama da prilagode svoje aktivnosti nadolazećem zimskom vremenu.

Dolaskom hladnog vremena listopadne drvenaste vrste odbacuju lišće kako se drveće zimi ne bi isušilo – budući da korijen ne može primati vodu iz smrznutog tla. Meristemi (vegetacijski vršci stabljike i korijena) zimi su zaštićeni u obliku mirujućih pupova prekrivenih zaštitnim ljuskama, te prestaju rasti. Također, prestaje i rast bočnih ogranaka te općenito možemo reći da je tijekom zime kod biljaka sve privremeno zaustavljeno. Jednogodišnje zeljaste biljke svoj životni ciklus završavaju tijekom jedne vegetacijske sezone pa zimski period preživljavaju u obliku sjemena, dok višegodišnje vrste mogu imati pupove zaštićene suhim lišćem, prizemnim rozetama te busenovima neposredno na površini zemlje, ili nepovoljne uvjete preživljavaju u obliku podzemnih organa (podanka, lukovica ili gomolja).

I životinje imaju zimski period mirovanja, u kojem je stopa aktivnosti njihovog metabolizma snižena. Tada imaju manju potrebu za hranom, što je odlična prilagodba na zimske uvjete obzirom da je hrana u okolišu zimi najčešće nedostupna. Hibernacija je česta kod sisavaca, i to kod glodavaca (Rodentia), kukcojeda (Insectivora) i šišmiša (Chioptera). Tijekom hibernacije životinje se oslanjaju na svoje zalihe energije, koje su morale stvoriti prije zimskih mjeseci. Mnoge životinje se tijekom ovog razdoblja periodično bude – neke jednom tjedno, a neke svakih nekoliko tjedana. Vodozemci i gmazovi su tijekom zimskog perioda smješteni na skrovitim mjestima i također su u svojevrsnoj hibernaciji. Postoje primjeri poput šumske žabe (Rana sylvatica), koja može preživjeti smrzavanje i do 65% svojih tjelesnih tekućina.

Tek manji broj životinja zimi ostaje aktivan: uglavnom se radi o sisavcima (vuk, ris, srna, jelen) i manjem broju ptica koje su ostale u ovim krajevima. Većina ptica zimu izbjegne tako što migrira u toplije predjele. Zimskim hranjenjem možemo pomoći pticama pronalazak (barem dijelom) dovoljnih količina hrane, čime im uvelike povećavamo šanse za preživljavanje tijekom hladnih zimskih mjeseci. (više na: https://www.ptice.hr/index_promatranje_prehrana_zimi.htm)