Traži se dno jame Sveti Josip
U okviru inicijative „Čisto podzemlje“ članovi Speleološke udruge “Kraševski zviri” iz Ivanca čistili su jamu Sveti Josip u dva navrata, jednom u listopadu 2018. godine, dok je drugo čišćenje bilo provedeno 9. studenog 2019. godine. Jama je djelomično očišćena, a akciju je financijski podržala Općina Bednja.
Jama je drugim čišćenjem produbljena za 1.5 m, a iz jame izvađeno oko 70 vreća otpada – što predstavlja punu traktorsku prikolicu otpada (volumena oko 10 m3). Iz jame je izvađen otpad kojeg su najvjerojatnije bacali najbliži mještani, prvenstveno u periodu u kojem još nije postojalo organizirano prikupljanje otpada. Obzirom da se danas suočavamo s povećanjem cijena otpada, postoji opasnost da podzemni objekti poput jame Sveti Josip ponovno postanu divlja odlagališta otpada.
Otpad koji je izvađen obuhvaća: korištene pelene, tekstilni otpad, limenke, staklene boce, kosti neidentificiranih životinja, akumulatore, felge, kišobrane, razno posuđe, lavore, dijelove peći, gume, dijelove bicikla i slično. Zajedno s otpadom izvađen je i organski materijal, poput lišća i zemlje. Prema datumima na limenkama vidljivo je da je otpad star i do 25 godina. U jami se otvorio prolaz u otpadu dubine oko 3-4 m. Predviđa se da bi unutra još moglo biti minimalno 40-50 m3 otpada, ukoliko širina jame u dubini ostane jednaka. Ukoliko je jama u dubini šira, količina otpada će biti i veća.
U pomoć speleolozima udruge „Kraševski zviri“ pristigli su i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bednja, koji su otpad traktorom odvezli do lokacije na kojoj je komunalno društvo zbrinulo izvađeni otpad.
Slijedeća akcija čišćenja jame Sveti Josip planira se iduće godine, kada se očekuje i veća količina izvađenog otpada. Također se očekuje da će tijekom iduće akcije čišćenja speleolozi doseći dno jame, na kojem više neće biti onečišćenja.
Zašto je važno speleološke objekte očuvati čistim i ne dozvoliti da postanu još jedno „divlje odlagalište“ na krškom području?
Onečišćena voda u krškom području vrlo se lako i brzo infiltrira s površine te dalje procjeđuje kroz pukotine, prsline i kanale u dubinu. S druge pak strane špilje i jame predstavljaju prirodne puteve kojima se voda s površine koncentriranim tokovima ulijeva u podzemlje prema spremnicima podzemne vode, odnosno krškim vodonosnicima koji često služe u vodoopskrbi. Ako se u podzemnim objektima nalaze divlja odlagališta otpada, voda koja se kroz njih procjeđuje pokupiti će i dalje prenositi razne onečišćivače, a koji će na kraju dospjeti u podzemnu vodu koju koristimo u vodoopskrbi. Zbog toga je važno biti svjestan da sve što se baci u podzemlje, prije ili kasnije vraća se na slavini. Zato čuvajmo naše podzemlje!