Okupljene je u ime Varaždinske županije i župana Anđelka Stričaka pozdravio ravnatelj Javne ustanove „Priroda Varaždinske županije“ Kristijan Bizek.

Bizek je istaknuo važnost georaznolikosti kao sastavnog dijela prirodne baštine te je istaknuo dugogodišnju suradnju Javne ustanove sa Speleološkom udrugom „Kraševski zviri“ iz Ivanca na istraživanju, predstavljanju i podizanju svijesti o potrebi očuvanja vrijednosti podzemlja.

„Kada govorimo o zaštiti prirode, najčešće prvo pomislimo na biljke, životinje i njihova staništa. Međutim, jednako važan dio prirodne baštine čini i georaznolikost – stijene, reljef, tlo, špilje i jame te brojni procesi koji su tijekom milijuna godina oblikovali prostor u kojem danas živimo. Suvremene tehnologije omogućuju nam da podzemni svijet istražujemo, dokumentiramo i predstavimo na načine koji su donedavno bili teško zamislivi“, rekao je ravnatelj Bizek.

Dodao je kako Varaždinska županija ima vrijednu prirodnu baštinu te je naznačio kako područja Ravne gore, Ivanščice, Kalnika i Varaždinsko-topličkog gorja kriju brojne speleološke objekte, od kojih su neki važni ne samo zbog svoje geološke vrijednosti, već i kao staništa brojnih, često vrlo osjetljivih vrsta.

Prisutnima se obratila i predsjednica Speleološke udruge „Kraševski zviri“ Valentina Kraš Pajtak, koja je predstavila rad Udruge i brojne aktivnosti koje njezini članovi provode. Uz istraživanje, evidentiranje i dokumentiranje špilja i jama, Udruga veliku pozornost posvećuje edukaciji i približavanju speleologije javnosti, posebice djeci i mladima, kroz različite aktivnosti i suradnju sa školama. Udruga provodi i školu speleologije, kroz koju se zainteresirani upoznaju s osnovama speleologije, tehnikama istraživanja te sigurnim boravkom i kretanjem u podzemlju.

Središnji dio obilježavanja bilo je edukativno predavanje „3D podzemlje – primjena digitalnih tehnologija u speleologiji“, koje su održali Jurica Jagetić i Damir Androić. Predavači su okupljene upoznali s razvojem i mogućnostima primjene LiDAR (Light Detection and Ranging) tehnologije – suvremenog alata koji posljednjih godina značajno mijenja način istraživanja i dokumentiranja špilja i jama.

Dok su se speleološki objekti desetljećima prikazivali prvenstveno klasičnim dvodimenzionalnim topografskim nacrtima, LiDAR tehnologija omogućuje izradu vjernih i mjerljivih trodimenzionalnih oblaka točaka. Na taj je način moguće podzemne objekte promatrati iz različitih kutova, detaljnije analizirati njihove karakteristike, ali i približiti njihov izgled široj javnosti.

Uz sufinanciranje Varaždinske županije putem natječaja za udruge, Speleološka udruga „Kraševski zviri“ nabavila je vlastiti uređaj te je već izradila trodimenzionalne prikaze nekih od speleoloških objekata koje istražuje. Dugoročni je cilj na taj način snimiti i dokumentirati sve poznate objekte na području djelovanja Udruge.

Predavači su predstavili i mogućnosti korištenja LiDAR snimaka terena prilikom planiranja potrage za novim ulazima u speleološke objekte. Korištenjem podataka avionskog LiDAR snimanja Državne geodetske uprave moguće je detaljno analizirati konfiguraciju terena i prepoznati potencijalne jamske ulaze. U takva su se istraživanja uključili i članovi „Kraševskih zviri“ na području Ivanščice, Ravne gore i Kalnika.

No, bez obzira na mogućnosti koje pruža suvremena tehnologija, konačnu potvrdu postojanja speleološkog objekta i dalje daje ono najvažnije – terenski obilazak i speleološko istraživanje.

Obilježavanje Međunarodnog dana georaznolikosti još je jednom pokazalo kako se tradicionalno speleološko istraživanje uspješno povezuje sa suvremenim tehnologijama te koliko je važno rezultate takvih istraživanja približiti javnosti. Boljim upoznavanjem vrijednosti koje se kriju ispod površine stvaraju se i preduvjeti za njihovo razumijevanje, zaštitu i očuvanje za buduće generacije.

Objava Međunarodni dan georaznolikosti u znaku 3D prikaza podzemlja pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Kroz šumski memory, prepoznavanje biljnih vrsta i plodova, senzorne kutije te podnu igru na temu
Regionalnog parka Mura-Drava djeca su na zabavan i istraživački način upoznavala bioraznolikost,
opažala prirodu i učila koristeći različita osjetila.

Drago nam je što smo bili dio otvorenja novog edukacijskog prostora koji će djeci i mladima
omogućiti učenje i istraživanje prirode neposredno na terenu.

Hvala organizatorima na pozivu, a djeci na znatiželji, veselju i sudjelovanju u radionicama!

Objava Otvoren Edukacijski vodni centar u Legradu uz radionice o bioraznolikosti pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Kroz radionicu, učenici su upoznali više različitih invazivnih stranih biljnih vrsta, saznali sve o njihovom podrijetlu i putevima unosa, načinu širenja i štetnom utjecaju na prirodna staništa. Posebna pažnja posvećena je vrstama koje se uklanjaju u sklopu projekta LIFE RESTORE FOR MDD, žljezdastom nedirku (Impatiens glandulifera), velikoj zlatnici (Solidago gigantea) i dronjavoj pupavici (Rudbeckia laciniata), pri čemu je poseban naglasak bio na žljezdastom nedirku, vrsti koja na razini Europske unije izaziva zabrinutost i nalazi se na tzv. Unijinom popisu invazivnih stranih vrsta.

Nakon uvodnog dijela, učenici su navukli zaštitne rukavice i krenuli u akciju. Na jednoj od lokacija u Dravskoj park-šumi u Varaždinu uspješno su uklanjali žljezdasti nedirak i iz prve ruke vidjeli zašto je kontrola ovih biljaka ključna za očuvanje naših autohtonih biljnih zajednica.

A nakon vrijednog rada? Naravno, zasluženo druženje, okrjepa i mali tematski pokloni za sve sudionike!

Veliko hvala učenicima na trudu i doprinosu očuvanju prirode!

Su-financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili CINEA. Ni Europska unija ni CINEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Objava U akciji protiv invazivnih vrsta u Dravskoj park šumi pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Duga 725 kilometara, Drava povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. Drava sa svojim rukavcima, močvarama, šljunčanim sprudovima, strmim obalama i poplavnim šumama čini vrijedan riječni ekosustav i pruža stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Područje uz Dravu i Muru u Hrvatskoj zaštićeno je u sklopu Regionalnog parka Mura-Drava, dio je ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Upravo takva razina zaštite potvrđuje koliko je ovaj riječni prostor vrijedan, ali i osjetljiv.

Unatoč brojnim zahvatima na rijeci, područje uz Dravu u Varaždinskoj županiji i dalje je iznimno bogato, očuvano i biološki raznoliko. Njezini vodeni i kopneni ekosustavi prostor su u kojem se isprepliću zaštita prirode, život lokalnog stanovništva, edukacija, rekreacija i održivo korištenje prirodnih resursa.

Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“ kroz svoje aktivnosti i projekte kontinuirano radi na očuvanju prirodnih vrijednosti rijeke Drave, praćenju stanja vrsta i staništa, uklanjanju invazivnih stranih vrsta te edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja ovog vrijednog riječnog prostora.

Očuvanje prirodnog toka rijeke i njezinih staništa važno je ne samo za prirodu nego i za ljude koji uz Dravu žive. Zdravi riječni ekosustavi pridonose očuvanju bioraznolikosti, ublažavanju posljedica klimatskih promjena te stvaranju prostora za odmor, rekreaciju i suživot čovjeka s prirodom.

Međunarodni dan rijeke Drave podsjetnik je da očuvanje rijeke nije samo pitanje zaštite prirode ono je ulaganje u prostor u kojem živimo i nasljeđe koje ostavljamo budućim generacijama.

Objava Međunarodni dan rijeke Drave pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Riječ je o prvom petodržavnom rezervatu biosfere u svijetu koji povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju na gotovo milijun hektara i oko 700 kilometara riječnog toka Mure, Drave i Dunava, a koji za cilj ima suživot čovjeka i prirode.

Petodržavni rezervat biosfere predstavlja model prekogranične suradnje u očuvanju prirode i održivom regionalnom razvoju. Njegov koncept ne znači uvođenje stroge zaštite, već stvara okvir za suradnju, provođenje projekata, očuvanje prirodnih vrijednosti i održivo korištenje prostora.

Upravo kroz takvu suradnju povezuju se javne ustanove, znanstvene i obrazovne institucije, nevladine organizacije i lokalne zajednice, s ciljem očuvanja ovog vrijednog riječnog područja i razvoja aktivnosti koje pridonose kvaliteti života ljudi uz Muru, Dravu i Dunav.

Pet država, tri rijeke i priroda koja ne poznaje granice.

Objava Godišnjica je proglašenja Petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Prva faza obuhvaća provjeru i sanaciju postojeće ograde špilje Vindije, a cilj zahvata je unaprijediti zaštitu ovog iznimno vrijednog prirodnog i kulturnog lokaliteta te stvoriti preduvjete za daljnje aktivnosti njegova očuvanja i uređenja.

Iako je tijekom 2011. godine ulaz u spilju zatvoren postavljenjem zaštitne mreže, ista je u vrlo kratkom roku oštećena zbog čega je ponovno omogućen nekontrolirani ulaz, što je rezultiralo daljnjim devastacijama lokaliteta vezanim uz uništavanje kontrolnih profila, nekontrolirana iskapanja nalaza, te ispisivanje grafita na stijenama spilje. Popravkom zaštitne mreže tijekom 2022. godine, ulaz u spilju je ponovno onemogućen. Međutim, ponovo zbog učestalih devastacija mreže potrebno je valorizirati njezin zaštitni učinak i današnje stanje, te izvršiti zahvate na njezinoj sanaciji.

Nositelj projekta, odnosno naručitelj radova je Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“, dok je za Izvođača radova odabrana tvrtka TOREX d.o.o.

Tijekom uvođenja u posao zajednički je obiđena lokacija te su usuglašene aktivnosti vezane uz početak i daljnje izvođenje radova. Špilja Vindija jedna je od najznačajnijih spilja sjeverozapadne Hrvatske, a obzirom na značaj i količinu arheoloških, paleontoloških i paleoantropoloških nalaza, ona zauzima istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima. Stoga će se radovi provoditi u skladu s izrađenom projektno-tehničkom dokumentacijom i ugovorenim obvezama te uz stručni, projektantski, arheološki, geološki i konzervatorski nadzor.

Varaždinska županija osigurava nastavak realizacije projekta

Prvu fazu radova sufinancira Ministarstvo kulture i medija, dok će preostali dio potrebnih sredstava osigurati Varaždinska županija.

Varaždinska županija snažno podupire cjelovitu realizaciju projekta te će kroz svoj proračun osigurati sredstva za provedbu svih preostalih faza projekta „Zaštita ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindija“.

Time se osigurava kontinuitet ulaganja u špilju Vindiju i omogućuje postupna provedba cjelovitog projekta usmjerenog na trajnu zaštitu ovog iznimno vrijednog lokaliteta.

Ovaj Projekt od velike je važnosti za zaštitu špilje Vindija, a uređenje ovog svjetski poznatog lokaliteta kao i korištenje suvremene i primjerene prezentacije/interpretacije omogućit će njezino stavljanje u turističku, edukativnu i znanstvenu funkciju te pružiti dodanu vrijednost projektu Interpretacijski centar Špilja Vindija koji provodi Varaždinska županija.

Objava Započinje prva faza radova na špilji Vindiji pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Aktivnost je provedena u sklopu EU projekta LIFE22-NAT-AT-LIFE RESTORE for MDD, u okviru kojeg se na području Dravske park-šume provode aktivnosti uklanjanja i praćenja invazivnih stranih biljnih vrsta.

Posebno se pratila prisutnost triju invazivnih stranih biljnih vrsta:

• žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)
• velika zlatnica (Solidago gigantea)
• dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata)

Invazivne strane vrste imaju sposobnost brzog širenja, pri čemu potiskuju autohtonu floru. Zato je važno njihovu prisutnost pratiti na istim lokacijama kroz više godina, kako bi se uočile promjene u njihovoj zastupljenosti i procijenila učinkovitost aktivnosti uklanjanja.

Početno terensko istraživanje i kartiranje provedeno je 2024. godine, nakon čega se praćenje stanja nastavlja svake godine na utvrđenim trajnim plohama.

Redovitim praćenjem dobivamo jasniju sliku o tome gdje su invazivne vrste još prisutne i kako se njihova zastupljenost mijenja. Na pojedinim lokacijama već je zabilježena manja brojnost invazivnih vrsta u odnosu na početno stanje, što upućuje na pozitivan učinak provedenih mjera uklanjanja.

Su-financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili CINEA. Ni Europska unija ni CINEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Objava Praćenje invazivnih stranih biljnih vrsta u Dravskoj park-šumi pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Prirodna vrijednost koju čuvamo

Arboretum Opeka najstariji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj, zaštićen još 1947. godine, a sljedeće će godine obilježiti značajnu obljetnicu, 80 godina zaštite.

Posebnu vrijednost Arboretuma potvrđuje njegova iznimna bioraznolikost. Na njegovu području zabilježeno je čak 608 različitih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su posljednjim istraživanjima utvrđene još 32 nove vrste.
Arboretum posjeduje iznimno vrijednu dendrološku zbirku s velikim brojem domaćih i stranih vrsta drveća i grmlja, a istodobno predstavlja stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Kao jedini zaštićeni kontinentalni arboretum u Hrvatskoj, čuva i brojne egzotične vrste koje je grof Bombelles tijekom 19. stoljeća donosio iz različitih krajeva svijeta, a mnoge od njih očuvane su do danas.

Tijekom projekta uređeno je više od 6,5 kilometara staza, posađeno 270 novih stabala i više od 12.000 grmova, dok je više od tisuću postojećih stabala očišćeno od povijuša i imele. Obnovljeni su i uređeni brojni sadržaji koji će Arboretum približiti posjetiteljima, uz istodobno očuvanje prirode kao njegove temeljne vrijednosti.

Završetak projekta – početak nove faze

Završetak projekta predstavlja početak nove faze razvoja i upravljanja Arboretumom Opeka, s naglaskom na očuvanje njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti te razvoj njegove edukacijske, znanstvene i posjetiteljske funkcije.

U budućem upravljanju Arboretumom Opeka planira se provoditi niz aktivnosti usmjerenih na njegovo očuvanje, edukacijsku i znanstvenu funkciju te održivo posjećivanje. Planira se organizacija stručnih obilazaka, provedba edukativnih programa za djecu i mlade, terenske nastave za učenike i studente, omogućavanje i poticanje stručnih i znanstvenih istraživanja te razvoj interpretacijskih sadržaja kojima će se posjetiteljima približiti bogatstvo prirodne, kulturne i krajobrazne baštine Arboretuma Opeka.

Razvojem Arboretuma Opeka kao održive zelene destinacije stvaraju se preduvjeti da postane još prepoznatljivija turistička, edukativna i znanstvena točka Varaždinske županije i kontinentalne Hrvatske, ali prije svega primjer odgovornog i održivog upravljanja zaštićenim područjem.

Naša je zajednička odgovornost sačuvati Arboretum Opeka za buduće generacije, ali istodobno omogućiti ljudima da ga upoznaju, razumiju njegovu vrijednost i upravo kroz taj doživljaj razvijaju svijest o važnosti očuvanja prirode.

Objava Završna konferencija projekta “Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija” pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Njihova vrijednost nije samo geološka. Pojedini objekti važni su zbog podzemne faune, a neki imaju i izniman arheološki i paleontološki značaj. Špilja Vindija i Mačkova špilja na Ravnoj gori zaštićene su kao paleontološki spomenici prirode te se ubrajaju među značajna arheološka i paleontološka nalazišta.

Dio speleoloških objekata uključen je i u ekološku mrežu Natura 2000 radi očuvanja stanišnog tipa „Špilje i jame zatvorene za javnost“. Među njima su Cerjanska špilja, Mačkova špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom.

⚠️ VAŽNO UPOZORENJE

U špilje i jame zatvorene za javnost ne ulazite samostalno.

Speleološki objekti osjetljiva su podzemna staništa, a neodgovoran ili nestručan ulazak može ugroziti živi svijet, oštetiti geološke, fosilne ili arheološke vrijednosti te predstavljati ozbiljan rizik za sigurnost posjetitelja.

U speleološkim objektima nije dopušteno:

• oštećivati, uništavati ili odnositi sige
• oštećivati, uništavati ili odnositi fosilne, arheološke i druge nalaze
• uznemiravati živi svijet
• odlagati otpad
• ispuštati otpadne tvari
• provoditi zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu

Poseban problem predstavlja odlaganje otpada. Speleološki objekti povezani su s podzemnim vodama pa otpad bačen u špilju ili jamu ne ostaje samo na mjestu na kojem je odložen. Onečišćenje se može dalje prenositi podzemnim vodama, a u hladnim, tamnim i vlažnim uvjetima razgradnja otpada traje znatno dulje.

Na području Varaždinske županije zabilježeni su brojni onečišćeni speleološki objekti, što pokazuje da zaštita podzemlja nije samo pitanje očuvanja vrijednih i zanimljivih prirodnih lokaliteta. Riječ je i o zaštiti vode, staništa, georaznolikosti te arheološke i paleontološke baštine.

Špilje i jame nisu mjesta za samostalno i neorganizirano istraživanje. Poštujmo zabrane ulaska i čuvajmo ih od oštećivanja i onečišćenja.

Objava Podzemno bogatstvo Varaždinske županije pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Web obrazac dostupan je na poveznici:

https://arcg.is/1CbK98

Prilikom prijave nalaza moguće je navesti vrstu životinje, odnosno njezin opis ako vrsta nije poznata, mjesto i vrijeme pronalaska, stanje životinje, podatke o nalazniku te informacije o daljnjem postupanju. Obrazac uključuje i prilaganje fotografija životinje i mjesta nalaza.

Prikupljene dojave dio su Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja. Podaci omogućuju bolje praćenje njihove rasprostranjenosti, učestalosti i uzroka stradavanja te pomažu u planiranju mjera zaštite.

Za pojedine vrste utvrđeni su i posebni protokoli postupanja, dok se pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane jedinke strogo zaštićenih vrsta, kada je to potrebno, zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje radi njihova oporavka i mogućeg povratka u prirodu.

Pozivamo građane Varaždinske županije da u slučaju pronalaska takve životinje ne zanemare nalaz, već ga prijave putem službenog obrasca. Svaka pravodobna dojava vrijedan je podatak za praćenje stanja i očuvanje divljih vrsta na našem području.

Objava Pronašli ste ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu divlju životinju? Prijavite nalaz pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".