Njihova vrijednost nije samo geološka. Pojedini objekti važni su zbog podzemne faune, a neki imaju i izniman arheološki i paleontološki značaj. Špilja Vindija i Mačkova špilja na Ravnoj gori zaštićene su kao paleontološki spomenici prirode te se ubrajaju među značajna arheološka i paleontološka nalazišta.

Dio speleoloških objekata uključen je i u ekološku mrežu Natura 2000 radi očuvanja stanišnog tipa „Špilje i jame zatvorene za javnost“. Među njima su Cerjanska špilja, Mačkova špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom.

⚠️ VAŽNO UPOZORENJE

U špilje i jame zatvorene za javnost ne ulazite samostalno.

Speleološki objekti osjetljiva su podzemna staništa, a neodgovoran ili nestručan ulazak može ugroziti živi svijet, oštetiti geološke, fosilne ili arheološke vrijednosti te predstavljati ozbiljan rizik za sigurnost posjetitelja.

U speleološkim objektima nije dopušteno:

• oštećivati, uništavati ili odnositi sige
• oštećivati, uništavati ili odnositi fosilne, arheološke i druge nalaze
• uznemiravati živi svijet
• odlagati otpad
• ispuštati otpadne tvari
• provoditi zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu

Poseban problem predstavlja odlaganje otpada. Speleološki objekti povezani su s podzemnim vodama pa otpad bačen u špilju ili jamu ne ostaje samo na mjestu na kojem je odložen. Onečišćenje se može dalje prenositi podzemnim vodama, a u hladnim, tamnim i vlažnim uvjetima razgradnja otpada traje znatno dulje.

Na području Varaždinske županije zabilježeni su brojni onečišćeni speleološki objekti, što pokazuje da zaštita podzemlja nije samo pitanje očuvanja vrijednih i zanimljivih prirodnih lokaliteta. Riječ je i o zaštiti vode, staništa, georaznolikosti te arheološke i paleontološke baštine.

Špilje i jame nisu mjesta za samostalno i neorganizirano istraživanje. Poštujmo zabrane ulaska i čuvajmo ih od oštećivanja i onečišćenja.

Objava Podzemno bogatstvo Varaždinske županije pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Web obrazac dostupan je na poveznici:

https://arcg.is/1CbK98

Prilikom prijave nalaza moguće je navesti vrstu životinje, odnosno njezin opis ako vrsta nije poznata, mjesto i vrijeme pronalaska, stanje životinje, podatke o nalazniku te informacije o daljnjem postupanju. Obrazac uključuje i prilaganje fotografija životinje i mjesta nalaza.

Prikupljene dojave dio su Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja. Podaci omogućuju bolje praćenje njihove rasprostranjenosti, učestalosti i uzroka stradavanja te pomažu u planiranju mjera zaštite.

Za pojedine vrste utvrđeni su i posebni protokoli postupanja, dok se pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane jedinke strogo zaštićenih vrsta, kada je to potrebno, zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje radi njihova oporavka i mogućeg povratka u prirodu.

Pozivamo građane Varaždinske županije da u slučaju pronalaska takve životinje ne zanemare nalaz, već ga prijave putem službenog obrasca. Svaka pravodobna dojava vrijedan je podatak za praćenje stanja i očuvanje divljih vrsta na našem području.

Objava Pronašli ste ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu divlju životinju? Prijavite nalaz pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Životni ciklus ove vrste iznimno je složen i ovisi o nekoliko međusobno povezanih čimbenika. Ženke polažu jaja na cvatove ljekovite krvare (Sanguisorba officinalis), biljke kojom se gusjenice hrane u prvim fazama razvoja.

Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku i pada na tlo, gdje je pronalaze mravi iz roda Myrmica i odnose u mravinjak. Ondje provodi gotovo deset mjeseci, nakon čega se zakukulji, a početkom ljeta iz zemlje izlazi odrasli leptir.

Za opstanak velikog livadnog plavca potrebne su očuvane vlažne livade na kojima raste ljekovita krvara, prisutnost odgovarajućih vrsta mrava te redovita i pravovremena košnja. Izostane li samo jedan od tih čimbenika, stanište prestaje biti pogodno za ovu osjetljivu vrstu.

U Hrvatskoj je veliki livadni plavac kritično ugrožen, a njegovu opstanku prijete nestanak i isušivanje staništa, prestanak tradicionalnog načina košnje, preoravanje te zarastanje livada drvenastom vegetacijom i invazivnim vrstama.

Područje ekološke mreže Livade uz Bednju II jedno je od svega nekoliko područja u Hrvatskoj na kojima se veliki livadni plavac još uvijek pojavljuje. Njegova prisutnost još jednom pokazuje koliko su očuvanje i pravilno održavanje ovih livada važni za bioraznolikost Varaždinske županije.

Objava Veliki livadni plavac pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Zmije uglavnom žive samotno, a u veće se skupine okupljaju tijekom zimskog mirovanja i u vrijeme parenja. Neke vrste miruju i tijekom najtoplijeg i najsušnijeg dijela godine. Taj se oblik ljetnog mirovanja naziva estivacija, a zmijama pomaže da izbjegnu nepovoljne uvjete i smanje gubitak energije i vode.

Budući da su ektotermne životinje, tjelesnu temperaturu reguliraju pomoću topline iz okoliša pa ih često možemo vidjeti kako se sunčaju na otvorenim površinama. Najčešće se skrivaju među kamenjem, u pukotinama stijena, suhoj travi i grmlju, dok se neke vrste mogu zadržavati i na nižim granama grmlja i drveća.

Susrete s ljudima u pravilu nastoje izbjeći. Zmije ne love i ne naganjaju ljude, nego najčešće bježe čim osjete njihovu prisutnost. Dobro osjećaju vibracije tla, zbog čega će se često udaljiti prije nego što ih uopće primijetimo. Ugriz je obrambena reakcija do koje može doći ako zmiju iznenadimo, stanemo na nju, previše joj se približimo ili je pokušamo dirati ili uhvatiti.

Ni poskok, suprotno raširenom vjerovanju, ne može skakati. Može se penjati po grmlju i niskom drveću, gdje se pred kraj ljeta i u jesen ponekad sunča. Upravo su takvi susreti vjerojatno pridonijeli nastanku vjerovanja da poskok skače i namjerno napada čovjeka.

Pri susretu sa zmijom potrebno je ostati miran, zadržati sigurnu udaljenost i omogućiti joj da se sama udalji. Djecu i kućne ljubimce treba maknuti iz njezine blizine, a zmiju ne treba dirati ni hvatati. Tijekom kretanja kroz visoku travu i grmlje preporučuje se nositi duge hlače i zatvorenu obuću te paziti gdje stajemo.

Zmije pridonose održavanju prirodne ravnoteže. Hrane se glodavcima, gušterima, žabama, kukcima i drugim životinjama, a istodobno su i same hrana brojnim divljim vrstama. Tako pomažu očuvanju zdravih ekosustava. Ne moramo ih voljeti, ali moramo ih poštovati.

Znanje smanjuje strah, a poštovanje prema prirodi počinje razumijevanjem svih njezinih dijelova.

Objava Svjetski dan zmija pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Time je područje uz Muru, Dravu i Dunav prepoznato kao prostor iznimne prirodne, krajobrazne i kulturne vrijednosti, ali i kao područje u kojem je važno uskladiti zaštitu prirode s održivim razvojem i životom lokalnog stanovništva.

Rezervat biosfere ne znači uvođenje strože zaštite, već predstavlja okvir za zajedničko upravljanje prostorom. Njime se potiče očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje prirodnih resursa, znanstveni rad, monitoring, edukacija i razmjena znanja.

Nakon proglašenja hrvatsko-mađarskog rezervata 2012. godine, područje Mure, Drave i Dunava dodatno je povezano 2021. godine uspostavom prvog pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji obuhvaća Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju.

Time je prostor uz Muru, Dravu i Dunav postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi.

Četrnaest godina nakon proglašenja, ova je godišnjica podsjetnik na važnost očuvanja rijeka, poplavnih šuma, riječnih otoka, sprudova i brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o ovim vrijednim staništima.

Očuvanju ovog vrijednog riječnog područja pridonose i brojni projekti u kojima sudjeluje Javna ustanova „PRIRODA Varaždinske županije“. Kroz projekte Tri rijeke = jedan cilj, Riverside, Lifeline MDD, DRAVA LIFE i LIFE RESTORE for MDD provodile su se i provode aktivnosti usmjerene na obnovu riječnih i poplavnih staništa, istraživanje vrsta, praćenje stanja prirode i edukaciju. Tako se prekogranična suradnja ne zadržava samo na proglašenju rezervata, već se nastavlja konkretnim radom na terenu.

Čuvajmo rijeke i prirodu koja nas okružuje!

Objava Godišnjica proglašenja hrvatsko-mađarskog Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Aktivnosti se provode na lokalitetima na kojima je prethodnim terenskim istraživanjima i praćenjem rasprostranjenosti potvrđena prisutnost invazivnih biljnih vrsta. Uklanjaju se vrste iz roda zlatnica (Solidago spp.), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) i prava svilenica (Asclepias syriaca).

Na području ekološke mreže Livade uz Bednju I-III provode se mjere kontrole zlatnice, invazivne biljne vrste koja se brzo širi i može stvarati guste sastojine. Time potiskuje zavičajne vrste i narušava bioraznolikost livadnih staništa. Takve promjene posebno su važne na područjima gdje su zabilježene rijetke i ugrožene vrste, poput velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), leptira vezanog uz očuvane livadne ekosustave.

Mjere uklanjanja prave svilenice provode se na lokalitetima na području Zatuke i Mostišća. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se širi sjemenom i podzemnim podancima zbog čega ju je potrebno uklanjati redovito i kroz dulje razdoblje. Ako se ne kontrolira, može zauzeti veće površine, istiskivati zavičajne biljne vrste i mijenjati sastav prirodnih zajednica.

Na području Rijeke Voćanske nastavljeno je uklanjanje žljezdastog nedirka. Riječ je o jednogodišnjoj invazivnoj biljci brzog rasta koja najčešće naseljava vlažna staništa, rubove šuma, prometnice te obale potoka i rijeka. U povoljnim uvjetima formira guste pokrove, zasjenjuje zavičajne vrste i otežava njihovo obnavljanje. Posebno je problematična uz vodotoke jer se sjeme lako širi vodom.

Aktivnosti uklanjanja provode se prije stvaranja sjemena kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja. Ovisno o vrsti i lokalitetu, primjenjuju se košnja i ručno čupanje biljaka s korijenom, a uklonjena biljna masa zbrinjava se i odvozi s površine kako bi se spriječilo ponovno zakorjenjivanje ili širenje.

Kontrola invazivnih stranih vrsta nije jednokratna mjera. Biljke se mogu ponovno pojaviti iz sjemena, podzemnih dijelova ili s okolnih površina, pa su redovito praćenje i ponavljanje aktivnosti ključni za dugoročan učinak.

Uklanjanje i praćenje nastavit će se i u narednom razdoblju, s ciljem smanjenja pritiska invazivnih vrsta te očuvanja zavičajne flore, prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti Varaždinske županije.

Objava Uklanjanje invazivnih stranih biljnih vrsta na području Varaždinske županije pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Jelenak je jedan od najvećih i najprepoznatljivijih kornjaša u Europi. Mužjaci se lako prepoznaju po velikim čeljustima koje podsjećaju na jelenje rogove, a koriste ih u borbama za ženke. Unatoč veličini i izraženom izgledu, jelenak nije opasan za ljude.

Njegova prisutnost upućuje na očuvanost šumskih staništa u kojima još uvijek ima dovoljno starih stabala, trulih panjeva, korijenja i odumrle drvne mase. Takav drvni supstrat potreban je za razvoj ličinki, koje se hrane trulim drvom i u njemu provode najveći dio životnog ciklusa.

Jelenak je danas ugrožen ponajprije zbog gubitka pogodnih staništa. Uklanjanje starih stabala, panjeva i mrtvog drva, intenzivno uređivanje zelenih površina te širenje urbanih područja smanjuju broj mjesta na kojima se ova vrsta može razvijati.

Kako mu možemo pomoći?

– U šumama, parkovima i vrtovima važno je ostaviti dio mrtvog drva, osobito trule panjeve i staro korijenje.

– Pri održavanju zelenih površina ne treba uklanjati svu odumrlu drvnu masu jer ona ima važnu ulogu u očuvanju brojnih vrsta.

– Ako pronađete odraslog jelenka, najbolje ga je ne uznemiravati.

– Ako se nalazi na cesti ili drugom opasnom mjestu, možete ga pažljivo premjestiti na sigurniju površinu u blizini.

Čuvajmo jelenka očuvanjem starih stabala, mrtvog drva i prirodnih šumskih staništa.

Objava Jelenak – tihi div naših šuma pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Ovim se spustom, koji se održava već 21. godinu zaredom, odaje počast poginulim i nestalim pripadnicima Posebne jedinice policije Policijske uprave Varaždin koji su 1991. godine sudjelovali u obrani Vukovara, kao i svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Ove se godine spustom posebno obilježava 35. godišnjica odlaska pripadnika Posebne jedinice policije PU Varaždin u obranu Grada Heroja.

Put dug gotovo 300 kilometara, od Drave do Dunava, snažan je podsjetnik na žrtvu, hrabrost i zajedništvo hrvatskih branitelja, ali i prilika za promociju vrijednosti prirodne baštine riječnog područja kojim sudionici prolaze.

Spust i ove godine ima svoju ekološku dimenziju, a podršku projektu pružila je Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“. Rijeka Drava dio je Regionalnog parka Mura-Drava, ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, jednog od najvrjednijih riječnih područja Europe.

Ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost jer istodobno njeguju kulturu sjećanja i promiču odgovoran odnos prema prirodi. Dok se Dravom i Dunavom plovi u čast onima koji su za Hrvatsku dali najviše, podsjećamo se i na obvezu očuvanja prirodne baštine koju ostavljamo budućim generacijama.

Više pročitajte na: https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/prema-gradu-heroju-rijekama-sjecanja-varazdinski-branitelji-krenuli-na-300-ak-kilometara-dug-put-u-cast-poginulim-i-nestalim-suborcima.html

Objava Tradicionalni spust Drava – Dunav: Srca za slobodu pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Objava Stoljetna lipa iz Tužnog proglašena Stablom godine Varaždinske županije za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Okupljeni pod sloganom „Inspirirani prirodom. Za klimu. Za našu budućnost“, pozivamo vas da male svakodnevne odluke pretvorite u velika djela za planet:

• Zasadi biljku,
• Smanji otpad,
• Recikliraj,
• Čuvaj ekosustave koji nas štite.

Budućnost počinje odlukama koje donosimo danas!

Objava Svjetski je dan zaštite okoliša: Sada za klimu! pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".