Riječ je o prvom petodržavnom rezervatu biosfere u svijetu koji povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju na gotovo milijun hektara i oko 700 kilometara riječnog toka Mure, Drave i Dunava, a koji za cilj ima suživot čovjeka i prirode.

Petodržavni rezervat biosfere predstavlja model prekogranične suradnje u očuvanju prirode i održivom regionalnom razvoju. Njegov koncept ne znači uvođenje stroge zaštite, već stvara okvir za suradnju, provođenje projekata, očuvanje prirodnih vrijednosti i održivo korištenje prostora.

Upravo kroz takvu suradnju povezuju se javne ustanove, znanstvene i obrazovne institucije, nevladine organizacije i lokalne zajednice, s ciljem očuvanja ovog vrijednog riječnog područja i razvoja aktivnosti koje pridonose kvaliteti života ljudi uz Muru, Dravu i Dunav.

Pet država, tri rijeke i priroda koja ne poznaje granice.

Objava Godišnjica je proglašenja Petodržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Prva faza obuhvaća provjeru i sanaciju postojeće ograde špilje Vindije, a cilj zahvata je unaprijediti zaštitu ovog iznimno vrijednog prirodnog i kulturnog lokaliteta te stvoriti preduvjete za daljnje aktivnosti njegova očuvanja i uređenja.

Iako je tijekom 2011. godine ulaz u spilju zatvoren postavljenjem zaštitne mreže, ista je u vrlo kratkom roku oštećena zbog čega je ponovno omogućen nekontrolirani ulaz, što je rezultiralo daljnjim devastacijama lokaliteta vezanim uz uništavanje kontrolnih profila, nekontrolirana iskapanja nalaza, te ispisivanje grafita na stijenama spilje. Popravkom zaštitne mreže tijekom 2022. godine, ulaz u spilju je ponovno onemogućen. Međutim, ponovo zbog učestalih devastacija mreže potrebno je valorizirati njezin zaštitni učinak i današnje stanje, te izvršiti zahvate na njezinoj sanaciji.

Nositelj projekta, odnosno naručitelj radova je Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“, dok je za Izvođača radova odabrana tvrtka TOREX d.o.o.

Tijekom uvođenja u posao zajednički je obiđena lokacija te su usuglašene aktivnosti vezane uz početak i daljnje izvođenje radova. Špilja Vindija jedna je od najznačajnijih spilja sjeverozapadne Hrvatske, a obzirom na značaj i količinu arheoloških, paleontoloških i paleoantropoloških nalaza, ona zauzima istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima. Stoga će se radovi provoditi u skladu s izrađenom projektno-tehničkom dokumentacijom i ugovorenim obvezama te uz stručni, projektantski, arheološki, geološki i konzervatorski nadzor.

Varaždinska županija osigurava nastavak realizacije projekta

Prvu fazu radova sufinancira Ministarstvo kulture i medija, dok će preostali dio potrebnih sredstava osigurati Varaždinska županija.

Varaždinska županija snažno podupire cjelovitu realizaciju projekta te će kroz svoj proračun osigurati sredstva za provedbu svih preostalih faza projekta „Zaštita ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindija“.

Time se osigurava kontinuitet ulaganja u špilju Vindiju i omogućuje postupna provedba cjelovitog projekta usmjerenog na trajnu zaštitu ovog iznimno vrijednog lokaliteta.

Ovaj Projekt od velike je važnosti za zaštitu špilje Vindija, a uređenje ovog svjetski poznatog lokaliteta kao i korištenje suvremene i primjerene prezentacije/interpretacije omogućit će njezino stavljanje u turističku, edukativnu i znanstvenu funkciju te pružiti dodanu vrijednost projektu Interpretacijski centar Špilja Vindija koji provodi Varaždinska županija.

Objava Započinje prva faza radova na špilji Vindiji pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Aktivnost je provedena u sklopu EU projekta LIFE22-NAT-AT-LIFE RESTORE for MDD, u okviru kojeg se na području Dravske park-šume provode aktivnosti uklanjanja i praćenja invazivnih stranih biljnih vrsta.

Posebno se pratila prisutnost triju invazivnih stranih biljnih vrsta:

• žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)
• velika zlatnica (Solidago gigantea)
• dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata)

Invazivne strane vrste imaju sposobnost brzog širenja, pri čemu potiskuju autohtonu floru. Zato je važno njihovu prisutnost pratiti na istim lokacijama kroz više godina, kako bi se uočile promjene u njihovoj zastupljenosti i procijenila učinkovitost aktivnosti uklanjanja.

Početno terensko istraživanje i kartiranje provedeno je 2024. godine, nakon čega se praćenje stanja nastavlja svake godine na utvrđenim trajnim plohama.

Redovitim praćenjem dobivamo jasniju sliku o tome gdje su invazivne vrste još prisutne i kako se njihova zastupljenost mijenja. Na pojedinim lokacijama već je zabilježena manja brojnost invazivnih vrsta u odnosu na početno stanje, što upućuje na pozitivan učinak provedenih mjera uklanjanja.

Su-financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili CINEA. Ni Europska unija ni CINEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Objava Praćenje invazivnih stranih biljnih vrsta u Dravskoj park-šumi pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Prirodna vrijednost koju čuvamo

Arboretum Opeka najstariji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj, zaštićen još 1947. godine, a sljedeće će godine obilježiti značajnu obljetnicu, 80 godina zaštite.

Posebnu vrijednost Arboretuma potvrđuje njegova iznimna bioraznolikost. Na njegovu području zabilježeno je čak 608 različitih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su posljednjim istraživanjima utvrđene još 32 nove vrste.
Arboretum posjeduje iznimno vrijednu dendrološku zbirku s velikim brojem domaćih i stranih vrsta drveća i grmlja, a istodobno predstavlja stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Kao jedini zaštićeni kontinentalni arboretum u Hrvatskoj, čuva i brojne egzotične vrste koje je grof Bombelles tijekom 19. stoljeća donosio iz različitih krajeva svijeta, a mnoge od njih očuvane su do danas.

Tijekom projekta uređeno je više od 6,5 kilometara staza, posađeno 270 novih stabala i više od 12.000 grmova, dok je više od tisuću postojećih stabala očišćeno od povijuša i imele. Obnovljeni su i uređeni brojni sadržaji koji će Arboretum približiti posjetiteljima, uz istodobno očuvanje prirode kao njegove temeljne vrijednosti.

Završetak projekta – početak nove faze

Završetak projekta predstavlja početak nove faze razvoja i upravljanja Arboretumom Opeka, s naglaskom na očuvanje njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti te razvoj njegove edukacijske, znanstvene i posjetiteljske funkcije.

U budućem upravljanju Arboretumom Opeka planira se provoditi niz aktivnosti usmjerenih na njegovo očuvanje, edukacijsku i znanstvenu funkciju te održivo posjećivanje. Planira se organizacija stručnih obilazaka, provedba edukativnih programa za djecu i mlade, terenske nastave za učenike i studente, omogućavanje i poticanje stručnih i znanstvenih istraživanja te razvoj interpretacijskih sadržaja kojima će se posjetiteljima približiti bogatstvo prirodne, kulturne i krajobrazne baštine Arboretuma Opeka.

Razvojem Arboretuma Opeka kao održive zelene destinacije stvaraju se preduvjeti da postane još prepoznatljivija turistička, edukativna i znanstvena točka Varaždinske županije i kontinentalne Hrvatske, ali prije svega primjer odgovornog i održivog upravljanja zaštićenim područjem.

Naša je zajednička odgovornost sačuvati Arboretum Opeka za buduće generacije, ali istodobno omogućiti ljudima da ga upoznaju, razumiju njegovu vrijednost i upravo kroz taj doživljaj razvijaju svijest o važnosti očuvanja prirode.

Objava Završna konferencija projekta “Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija” pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Njihova vrijednost nije samo geološka. Pojedini objekti važni su zbog podzemne faune, a neki imaju i izniman arheološki i paleontološki značaj. Špilja Vindija i Mačkova špilja na Ravnoj gori zaštićene su kao paleontološki spomenici prirode te se ubrajaju među značajna arheološka i paleontološka nalazišta.

Dio speleoloških objekata uključen je i u ekološku mrežu Natura 2000 radi očuvanja stanišnog tipa „Špilje i jame zatvorene za javnost“. Među njima su Cerjanska špilja, Mačkova špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom.

⚠️ VAŽNO UPOZORENJE

U špilje i jame zatvorene za javnost ne ulazite samostalno.

Speleološki objekti osjetljiva su podzemna staništa, a neodgovoran ili nestručan ulazak može ugroziti živi svijet, oštetiti geološke, fosilne ili arheološke vrijednosti te predstavljati ozbiljan rizik za sigurnost posjetitelja.

U speleološkim objektima nije dopušteno:

• oštećivati, uništavati ili odnositi sige
• oštećivati, uništavati ili odnositi fosilne, arheološke i druge nalaze
• uznemiravati živi svijet
• odlagati otpad
• ispuštati otpadne tvari
• provoditi zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu

Poseban problem predstavlja odlaganje otpada. Speleološki objekti povezani su s podzemnim vodama pa otpad bačen u špilju ili jamu ne ostaje samo na mjestu na kojem je odložen. Onečišćenje se može dalje prenositi podzemnim vodama, a u hladnim, tamnim i vlažnim uvjetima razgradnja otpada traje znatno dulje.

Na području Varaždinske županije zabilježeni su brojni onečišćeni speleološki objekti, što pokazuje da zaštita podzemlja nije samo pitanje očuvanja vrijednih i zanimljivih prirodnih lokaliteta. Riječ je i o zaštiti vode, staništa, georaznolikosti te arheološke i paleontološke baštine.

Špilje i jame nisu mjesta za samostalno i neorganizirano istraživanje. Poštujmo zabrane ulaska i čuvajmo ih od oštećivanja i onečišćenja.

Objava Podzemno bogatstvo Varaždinske županije pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Web obrazac dostupan je na poveznici:

https://arcg.is/1CbK98

Prilikom prijave nalaza moguće je navesti vrstu životinje, odnosno njezin opis ako vrsta nije poznata, mjesto i vrijeme pronalaska, stanje životinje, podatke o nalazniku te informacije o daljnjem postupanju. Obrazac uključuje i prilaganje fotografija životinje i mjesta nalaza.

Prikupljene dojave dio su Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja. Podaci omogućuju bolje praćenje njihove rasprostranjenosti, učestalosti i uzroka stradavanja te pomažu u planiranju mjera zaštite.

Za pojedine vrste utvrđeni su i posebni protokoli postupanja, dok se pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane jedinke strogo zaštićenih vrsta, kada je to potrebno, zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje radi njihova oporavka i mogućeg povratka u prirodu.

Pozivamo građane Varaždinske županije da u slučaju pronalaska takve životinje ne zanemare nalaz, već ga prijave putem službenog obrasca. Svaka pravodobna dojava vrijedan je podatak za praćenje stanja i očuvanje divljih vrsta na našem području.

Objava Pronašli ste ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu divlju životinju? Prijavite nalaz pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Životni ciklus ove vrste iznimno je složen i ovisi o nekoliko međusobno povezanih čimbenika. Ženke polažu jaja na cvatove ljekovite krvare (Sanguisorba officinalis), biljke kojom se gusjenice hrane u prvim fazama razvoja.

Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku i pada na tlo, gdje je pronalaze mravi iz roda Myrmica i odnose u mravinjak. Ondje provodi gotovo deset mjeseci, nakon čega se zakukulji, a početkom ljeta iz zemlje izlazi odrasli leptir.

Za opstanak velikog livadnog plavca potrebne su očuvane vlažne livade na kojima raste ljekovita krvara, prisutnost odgovarajućih vrsta mrava te redovita i pravovremena košnja. Izostane li samo jedan od tih čimbenika, stanište prestaje biti pogodno za ovu osjetljivu vrstu.

U Hrvatskoj je veliki livadni plavac kritično ugrožen, a njegovu opstanku prijete nestanak i isušivanje staništa, prestanak tradicionalnog načina košnje, preoravanje te zarastanje livada drvenastom vegetacijom i invazivnim vrstama.

Područje ekološke mreže Livade uz Bednju II jedno je od svega nekoliko područja u Hrvatskoj na kojima se veliki livadni plavac još uvijek pojavljuje. Njegova prisutnost još jednom pokazuje koliko su očuvanje i pravilno održavanje ovih livada važni za bioraznolikost Varaždinske županije.

Objava Veliki livadni plavac pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Zmije uglavnom žive samotno, a u veće se skupine okupljaju tijekom zimskog mirovanja i u vrijeme parenja. Neke vrste miruju i tijekom najtoplijeg i najsušnijeg dijela godine. Taj se oblik ljetnog mirovanja naziva estivacija, a zmijama pomaže da izbjegnu nepovoljne uvjete i smanje gubitak energije i vode.

Budući da su ektotermne životinje, tjelesnu temperaturu reguliraju pomoću topline iz okoliša pa ih često možemo vidjeti kako se sunčaju na otvorenim površinama. Najčešće se skrivaju među kamenjem, u pukotinama stijena, suhoj travi i grmlju, dok se neke vrste mogu zadržavati i na nižim granama grmlja i drveća.

Susrete s ljudima u pravilu nastoje izbjeći. Zmije ne love i ne naganjaju ljude, nego najčešće bježe čim osjete njihovu prisutnost. Dobro osjećaju vibracije tla, zbog čega će se često udaljiti prije nego što ih uopće primijetimo. Ugriz je obrambena reakcija do koje može doći ako zmiju iznenadimo, stanemo na nju, previše joj se približimo ili je pokušamo dirati ili uhvatiti.

Ni poskok, suprotno raširenom vjerovanju, ne može skakati. Može se penjati po grmlju i niskom drveću, gdje se pred kraj ljeta i u jesen ponekad sunča. Upravo su takvi susreti vjerojatno pridonijeli nastanku vjerovanja da poskok skače i namjerno napada čovjeka.

Pri susretu sa zmijom potrebno je ostati miran, zadržati sigurnu udaljenost i omogućiti joj da se sama udalji. Djecu i kućne ljubimce treba maknuti iz njezine blizine, a zmiju ne treba dirati ni hvatati. Tijekom kretanja kroz visoku travu i grmlje preporučuje se nositi duge hlače i zatvorenu obuću te paziti gdje stajemo.

Zmije pridonose održavanju prirodne ravnoteže. Hrane se glodavcima, gušterima, žabama, kukcima i drugim životinjama, a istodobno su i same hrana brojnim divljim vrstama. Tako pomažu očuvanju zdravih ekosustava. Ne moramo ih voljeti, ali moramo ih poštovati.

Znanje smanjuje strah, a poštovanje prema prirodi počinje razumijevanjem svih njezinih dijelova.

Objava Svjetski dan zmija pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Time je područje uz Muru, Dravu i Dunav prepoznato kao prostor iznimne prirodne, krajobrazne i kulturne vrijednosti, ali i kao područje u kojem je važno uskladiti zaštitu prirode s održivim razvojem i životom lokalnog stanovništva.

Rezervat biosfere ne znači uvođenje strože zaštite, već predstavlja okvir za zajedničko upravljanje prostorom. Njime se potiče očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje prirodnih resursa, znanstveni rad, monitoring, edukacija i razmjena znanja.

Nakon proglašenja hrvatsko-mađarskog rezervata 2012. godine, područje Mure, Drave i Dunava dodatno je povezano 2021. godine uspostavom prvog pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji obuhvaća Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju.

Time je prostor uz Muru, Dravu i Dunav postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi.

Četrnaest godina nakon proglašenja, ova je godišnjica podsjetnik na važnost očuvanja rijeka, poplavnih šuma, riječnih otoka, sprudova i brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o ovim vrijednim staništima.

Očuvanju ovog vrijednog riječnog područja pridonose i brojni projekti u kojima sudjeluje Javna ustanova „PRIRODA Varaždinske županije“. Kroz projekte Tri rijeke = jedan cilj, Riverside, Lifeline MDD, DRAVA LIFE i LIFE RESTORE for MDD provodile su se i provode aktivnosti usmjerene na obnovu riječnih i poplavnih staništa, istraživanje vrsta, praćenje stanja prirode i edukaciju. Tako se prekogranična suradnja ne zadržava samo na proglašenju rezervata, već se nastavlja konkretnim radom na terenu.

Čuvajmo rijeke i prirodu koja nas okružuje!

Objava Godišnjica proglašenja hrvatsko-mađarskog Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Aktivnosti se provode na lokalitetima na kojima je prethodnim terenskim istraživanjima i praćenjem rasprostranjenosti potvrđena prisutnost invazivnih biljnih vrsta. Uklanjaju se vrste iz roda zlatnica (Solidago spp.), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) i prava svilenica (Asclepias syriaca).

Na području ekološke mreže Livade uz Bednju I-III provode se mjere kontrole zlatnice, invazivne biljne vrste koja se brzo širi i može stvarati guste sastojine. Time potiskuje zavičajne vrste i narušava bioraznolikost livadnih staništa. Takve promjene posebno su važne na područjima gdje su zabilježene rijetke i ugrožene vrste, poput velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), leptira vezanog uz očuvane livadne ekosustave.

Mjere uklanjanja prave svilenice provode se na lokalitetima na području Zatuke i Mostišća. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se širi sjemenom i podzemnim podancima zbog čega ju je potrebno uklanjati redovito i kroz dulje razdoblje. Ako se ne kontrolira, može zauzeti veće površine, istiskivati zavičajne biljne vrste i mijenjati sastav prirodnih zajednica.

Na području Rijeke Voćanske nastavljeno je uklanjanje žljezdastog nedirka. Riječ je o jednogodišnjoj invazivnoj biljci brzog rasta koja najčešće naseljava vlažna staništa, rubove šuma, prometnice te obale potoka i rijeka. U povoljnim uvjetima formira guste pokrove, zasjenjuje zavičajne vrste i otežava njihovo obnavljanje. Posebno je problematična uz vodotoke jer se sjeme lako širi vodom.

Aktivnosti uklanjanja provode se prije stvaranja sjemena kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja. Ovisno o vrsti i lokalitetu, primjenjuju se košnja i ručno čupanje biljaka s korijenom, a uklonjena biljna masa zbrinjava se i odvozi s površine kako bi se spriječilo ponovno zakorjenjivanje ili širenje.

Kontrola invazivnih stranih vrsta nije jednokratna mjera. Biljke se mogu ponovno pojaviti iz sjemena, podzemnih dijelova ili s okolnih površina, pa su redovito praćenje i ponavljanje aktivnosti ključni za dugoročan učinak.

Uklanjanje i praćenje nastavit će se i u narednom razdoblju, s ciljem smanjenja pritiska invazivnih vrsta te očuvanja zavičajne flore, prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti Varaždinske županije.

Objava Uklanjanje invazivnih stranih biljnih vrsta na području Varaždinske županije pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".