Vrste Arhiva - Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije"

Gljive

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:15:11 +0000

Na području Varaždinske županije rastu pojedine vrste gljiva koje su strogo zaštićene. To su vrste koje su ugrožene i rijetke, odn. vrste kojima na bilo koji način prijeti izumiranje.

Zakon o zaštiti prirode zabranjuje branje, rezanje, sječu, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti.

Gljive su jedna od najslabije istraženih skupina organizama u Hrvatskoj. Iako se mnogi ljudi bave gljivarenjem i sabiru plodišta jestivih gljiva, vjerije se da je do sada zabilježeno tek 20% vrsta. Naime, ono što je većini poznato ka „gljiva“ njezin je manji, nadzemni dio (plodište) koji služi razmnožavanju. U plodištu se razvijaju spore pomoću kojih se gljive rasprostiru. Pravo tijelo gljive (micelij) skriveno je u tlu i sastoji se od spleta nitastih stanica – hifa. Hife prorastaju svoj obrok, bio to sloj suhog lišća, stablo, uginula životinja ili neka druga organska tvar.

Gljive su vrlo važni članovi ekosustava, razlažu uginule organizme i vraćaju tlu mineralne tvari neophodne za rast i razvoj biljaka. Mnoge gljive žive u mikorizi – simbiotskom odnosu s drvenastim biljkama poput smreke ili hrasta.

OŽUJKA Hygrophorus marzuolus
SOČNA VODOLJUPKA Pachyella pseudosuccosa
CRNO-BIJELI HRČAK Helvella spadicea
ČEŠKA SMRČKOVICA Ptychoverpa bohemica
GOLEMA PODVIJENKA Leucopaxillus giganteus
NEJASNA GOMILICA Pyronema dubium

Objava Gljive pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Ribe (Pisces)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:13:44 +0000

Slatkovodne ribe su jedan od najboljih pokazatelja stanja vodenih ekosustava, u kojima imaju višestruku ulogu. Osim što povezuju hranidbene mreže u vodenim ekosustavima, one pospješuju i kruženje nutrijenata. Zbog onečišćenja, regulacije vodotoka, degradacije staništa i unosa alohtonih vrsta, ribe su danas jedna od najugroženijih skupina životinja.

Sklop različitih, relativno očuvanih vodenih staništa rijeke Drave stvara uvjete za život velikom broju vrsta slatkovodnih riba. Sama Drava po broju vrsta predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježeno 70-ak vrsta, od kojih su pojedine vrste strogo zaštićene.

Objava Ribe (Pisces) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Kukci (Insecta)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:13:24 +0000

Kukci su vrstama najbrojnija skupina životinja, a istovremeno i najslabije istražena. Većina ih ima krila, a let im omogućuje da nasele raznolika staništa. Bez kukaca ne bi postojali ni mnogi drugi oblici života: većina cvjetnica ovisi o njima zbog oprašivanja, a cvjetnice su glavni dio prehrane mnogih drugih životinja.

Na području Varaždinske županije provedeno je istraživanje faune danjih i noćnih leptira, te vretenaca na Natura 2000 područjima uz rijeku Bednju (Hyla, 2015, 2016), pri čemu je zabilježeno 47 vrsta danjih i 381 vrsta noćnih leptira, kao i 23 vrste vretenaca. Neke od zabilježenih vrsta leptira su strogo zaštićene odn. rijetke, poput kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar), velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), močvarne riđe (Euphydryas aurinia), danje medonjice (Euplagia quadripunctaria), močvarne ljepotice (Nymphula nitidulata), plave lente (Catocala fraxini), ahatovke (Phloglophora meticulosa) itd.

Objava Kukci (Insecta) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:13:10 +0000

Vodozemci i gmazovi su izuzetno važni za održavanje ravnoteže u ekosustavu, obzirom da predstavljaju nezamjenjivi dio hranidbenih lanaca. Također, zbog svoje osjetljive kože vodozemci su važni bioindikatori koji ukazuju na negativne promjene u okolišu i danas se ubrajaju među najugroženije skupine životinja na zemlji.

Tijekom istraživanja provedenih na području Varaždinske županije zabilježeno je ukupno 27 vrsta, od čega je 12 vrsta gmazova i 15 vrsta vodozemaca. Broj vrsta vodozemaca zabilježenih u ovoj županiji čini čak 75% ukupnog broja vodozemaca u Hrvatskoj. Dio zabilježenih vrsta strogo je zaštićen, poput poskoka (Vipera ammodytes), smukulje (Coronella austriaca), bjelice (Zamenis longissimus), ribarice (Natrix tessellata), livadne gušterice (Lacerta agilis), običnog zelembaća (Lacerta viridis), zidne gušterice (Podarcis muralis), barske kornjače (Emys orbicularis), zelene krastače (Bufo viridis), žutog mukača (Bombina variegata), češnjače (Pelobates fuscus), gatalinke (Hyla arborea), šumske smeđe žabe (Rana dalmatina), močvarne smeđe žabe (Rana arvalis), male zelene žabe (Pelophylax lessonae) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus).

Objava Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Ptice (Aves)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:12:50 +0000

Uska vezanost uz staništa, složenost životnog ciklusa i potreba za različitim tipovima staništa tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta koja ih čine dobrim pokazateljima ukupnog stanja prirode na nekom području.

Samo na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji može se vidjeti više od 300 autohtonih vrsta ptica. Brojne su vrste strogo zaštićene, poput vodomara (Alcedo atthis), pčelarice (Merops apiaster), dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus), bregunice (Riparia riparia), male čigre (Sterna albifrons), crvenokljune čigre (Sterna hirundo), crne i bijele rode (Ciconia nigra i Ciconia ciconia), male prutke (Actitis hypoleucos) i brojne druge.

Objava Ptice (Aves) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Sisavci (Mammalia)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:12:33 +0000

Jedan od najboljih pokazatelja stanja očuvanosti biološke raznolikosti nekog područja su vrste s vrha hranidbenih lanaca kopnenih i vodenih ekoloških sustava. Takve vrste nalazimo upravo u fauni sisavaca. Republika Hrvatska je s 90 autohtonih vrsta (od 101 ukupno) jedna od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca.

Neke od strogo zaštićenih vrsta sisavaca koje obitavaju na području Varaždinske županije su: vidra (Lutra lutra), krtica (Talpa europaea), dabar (Castor fiber), puh orašar (Muscardinus avellanarius), hrčak (Cricetus cricetus), te neke od brojnih vrsta šišmiša (sivi dugoušan, dugokrili pršnjak, veliki potkovnjak itd.).

Objava Sisavci (Mammalia) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum H. Baumann)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:11:24 +0000

Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum H. Baumann) nalazi se u Prilogu II. Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Habitat Directive 92/43 1993 Annex II 2004) jedna je od vrsta za koju je, u okviru ekološke mreže Natura 2000 potrebno ustanoviti područja u kojima će se održavati stabilno stanje očuvanosti.

Donedavno se smatralo da ta vrsta kod nas obitava samo u Istri, međutim danas se pouzdano zna da je ima i na Papuku, Žumberačkom gorju, u Dalmatinskoj zagori, kao i na području Strahinjščice, Maclja i Ravne gore. U Varaždinskoj županiji obitava na nekoliko lokaliteta na Maceljskom gorju, Ravnoj gori i Kalniku.

Objava Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum H. Baumann) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Tisa (Taxus baccata L.)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:11:07 +0000

Tisa (Taxus baccata L.) kao šumska samonikla vrsta u Hrvatskoj ima status kritično ugrožene vrste– CR i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, a njezin je broj u stalnom opadanju. U brdskim predjelima sjeverozapadne Hrvatske nalazimo je u šumskoj zajednici lipe i tise (Tilio-Taxetum Glavač 1959) koja prelazi i u zajednicu panonske bukovo-jelove šume s vlasuljom i brdske bukove šume.

Na području Ivanščice i Ravne gore u Varaždinskoj županiji tisa kao vrsta nije ugrožena (nalazimo je u velikom broju), međutim ugrožena je šumska zajednica lipe i tise (Tilio-Taxetum Glavač 1959) koja kao takva (nažalost) nije zaštićena. Recentna preliminarna istraživanja ukazuju na to da staništa tise na Ravnoj gori spadaju među najbogatija s najvitalnijom šumskom zajednicom Tilio-Taxetum u Hrvatskoj, dok na Ivanščici rastu stare, ali vitalne jedinke.

Objava Tisa (Taxus baccata L.) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans(Störck) Zam.)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:10:08 +0000

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis( L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam.) je vrsta vezana uz suhe kontinentalne travnjake razreda Festuco-Brometea koji su nastali krčenjem šuma, te subpanonske stepske travnjake na šljunku i pijesku sveze Festucion valesiacae koji su većinom prirodnog postanka, a koji su nekada služili kao košanice ili za ispašu stoke. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog načina gospodarenja ti su travnjaci postajali sve zapušteniji, zbog čega su pojedine vrste koje rastu na tim staništima danas ugrožene.

Crnkasta sasa je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća imala u Hrvatskoj status regionalno izumrle vrste – RE jer je nestala s jedinog poznatog nalazišta na Đurđevačkim peskima. Ponovno je pronađena 1990. godine u okolici kapele sv. Vuk na Vukovoju, Ravna gora (Kranjčev, Šincek), te danas ima status kritično ugrožene vrste – CR i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Vrsta je kasnije pronađena na još nekoliko lokaliteta u Varaždinskoj županiji, zatim u Istri, na Žumberku, u Međimurju i Baranji.

Objava Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans(Störck) Zam.) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".

Kebrač (Myricaria germanica (L.) Desv.)

Vedran Mihalić — Tue, 14 Nov 2017 11:09:38 +0000

Današnja rijetka staništa na kojima kebrač raste samoniklo su prirodni aluvijalni nanosi rijeka Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Vrsta je ograničena na gornji i srednji tok rijeka, a raste na šljunčanim i pjeskovitim podlogama, često na nanosima uz rijeke ili na drugim staništima.

Kebrač je u Hrvatskoj rasprostranjen uz rijeku Dravu (od Ormoža do Legrada), Muru i Savu. Zbog hidrotehničkih zahvata (Sava, Drava i pritoci) provedenih tijekom 20. stoljeća mnoga su ranije poznata staništa uništena, zbog čega je opstanak ove vrste danas ugrožen. Za područje Hrvatske od 2006. godine vrsta Myricaria germanica vodi se kao „kritično ugrožena vrsta– CR“ i strogo je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. U posljednjih nekoliko godina znatno se širi uz retenciju HE Dubrava.

Objava Kebrač (Myricaria germanica (L.) Desv.) pojavila se prvi puta na Javna ustanova "PRIRODA Varaždinske županije".